Što je to rak dojke?
Prema podacima iz 2021. godine u Hrvatskoj je evidentirano 2928 novih slučajeva žena oboljelih od karcinoma dojke, odnosno 25 posto svih oboljenja od karcinoma što je pokazatelj da je karcinom dojke najčešći oblik karcinoma kod žena.
Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj 2023.godine od raka dojke u Hrvatskoj je umrlo 707 žena. Zanimljivo je kako od uvođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, 2006.godine, incidencija raka dojke u Hrvatskoj kontinuirano raste, ali je zato mortalitet posljednjih desetak godina u padu.
O karcinomu dojke razgovaramo s ginekologinjom dr. Željkom Josić iz bolnice Dr. Ivo Pedišić.
Što je to rak dojke?
Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom dospjeti u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Koji su rizični faktori za rak dojke?
Smatra se da je 5 do 10 posto karcinoma dojke uključuje nasljedne mutacije gena visokog rizika, no prema podacima HZJZ najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života ili pak pojavnost raka dojke ili raka jajnika kod bližih srodnika.
Kada je potrebno početi kontrolirati dojke i na koji način?
Ultrazvučne preglede preporučuje se započeti između 20. i 30. godine života, u pravilu jedan put godinišnje, uz klinički pregled. Samopregled dojki se pak preporučuje uraditi jedan put mjesečno.
UZV dojki temelj je ranog otkrivanja tumora dojki i koristi se u dijagnosticiranju i praćenju dobroćudnih promjena u dojkama te otkrivanju novonastalih tvorbi u određenom kontrolnom intervalu. Pregled obavlja specijalist radiologije.
Kako obaviti samopregled dojki?
Samopregled dojki jednostavan je i važan postupak koji može pomoći u ranom otkrivanju promjena na dojkama, uključujući kvržice koje mogu biti znak raka dojke. Preporučuje se da ga žene obavljaju jednom mjesečno, najbolje nekoliko dana nakon menstruacije, kada su dojke manje osjetljive i manje natečene. Ako nemate menstruaciju, odaberite jedan dan u mjesecu koji ćete posvetiti samopregledu. Ako primijetite bilo kakvu neobičnu promjenu, odmah se obratite liječniku. Važno je zapamtiti da mnoge promjene na dojkama nisu nužno zloćudne, ali samo stručnjak može utvrditi pravi uzrok.
Moje prijateljice iz udruge Nismo same napravile su i poseban video koji pokazuje kako se obavlja samopregled dojki https://www.youtube.com/watch?v=3Uur19UyFWQ i važno je da on dođe do što većeg broja djevojaka kako bi što ranije krenule sa samopregledima.
Što ako djevojka primijeti nešto sumnjivo tijekom samopregleda?
Bitno je ne paničariti. Predlažem da djevojka zabilježi što je točno primijetila, uključujući veličinu, oblik i lokaciju promjene. Potom treba kontaktirati liječnike i potrebno je ponijeti te bilješke jer u tom trenutku dosta pacijentice obuzme strah pa se ne mogu odmah sjetiti detalja. Mnoge promjene u dojkama nisu ozbiljne i mogu biti povezane s hormonalnim promjenama, cistama ili benignim tumorima. Liječnik će obaviti sve potrebne pretrage kako bi se utvrdila priroda promjene i trebaju li neke naknadne terapije.
Koji su simptomi karcinoma dojke?
Simptomi karcinoma dojke mogu varirati od osobe do osobe, a u ranoj fazi bolesti možda neće biti nikakvih očitih znakova. Redoviti pregledi i samopregledi dojki ključni su za rano otkrivanje bolesti. Najčešći simptomi uključuju kvržica ili zadebljanje u dojci što je najčešći simptom karcinoma dojke. Kvržica može biti bezbolna i često se otkrije prilikom samopregleda ili mamografskog pregleda. Simptomi mogu biti i promjene u izgledu dojke ili bradavice što može uključivati promjenu oblika, veličine ili teksture dojke. Simptom može biti i iscjedak iz bradavice, koji može biti krvav ili proziran i ovaj simptom zahtijeva hitan pregled kod liječnika. Iako bol nije najčešći simptom karcinoma dojke, kod nekih žena može biti prisutna, posebno u kasnijim stadijima bolesti. Rak dojke može se, na žalost, proširiti na limfne čvorove ispod ruke, što može uzrokovati oticanje ili nelagodu u tom području.
Kako se dijagnosticira karcinom dojke?
Rano otkrivanje raka dojke ključno je za uspješno liječenje. Postoji nekoliko metoda dijagnosticiranja karcinoma dojke, a najčešće djevojke i žene koriste pregled ultrazvuk dojke koji pomaže razlikovati čvrste tumore od cista ispunjenih tekućinom. Ultrazvuk se posebno preporuča napraviti djevojkama koje imaju povećani rizik raka dojke. Mamografija se pak preporuča za žene iznad 40 godina života. To je rendgenska snimka dojke koja može otkriti abnormalnosti koje su premale da bi se osjetile pri pregledu. Preporučuje se kao dio redovitog pregleda za žene starije od 50 godina, iako se može provesti i kod mlađih žena s povećanim rizikom. Ako mamografija ili ultrazvuk otkriju sumnjive promjene, biopsija je sljedeći korak. To uključuje uzimanje uzorka tkiva iz dojke kako bi se pod mikroskopom analizirale stanice i postavila točna dijagnoza. Magnetska rezonancija, odnosno MRI, se ponekad koristi za detaljnije snimanje dojki, osobito kod žena s visokim rizikom od raka dojke ili kod onih kod kojih druge metode nisu dale dovoljno informacija.
Postoje li načini na koje se može prevenirati rak dojke?
Neke mjere mogu pridonijeti smanjenju rizika kao što je održavanje zdrave tjelesne težine, redovita fizička aktivnost, smanjenje konzumacije alkohola i prestanak pušenja i biti oprezan pri korištenju oralne kontracepcije. Važno je napomenuti da ako se rak dojke dijagnosticira u najranijoj fazi rezultati liječenja obično su vrlo visoki.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2024. godinu.
