Međuljudski odnosi i društvene mreže
Dok su se još nekad, u doba naše mladosti, odnosi s prijateljima gradili u druženjima uživo, na klizalištima, sportskim terenima ili pak kafićima u današnje vrijeme sve manje vremena posvećujemo ovakvim oblicima druženjima, a gdje su nam prijatelji i što rade znamo uglavnom preko njihovih objava na društvenim mrežama. Imamo li mi ustvari prijatelje ili postajemo tek poznanici koji jedini o drugima znaju tek ono što nam žele pokazati razgovaramo s mag. sociologije Erikom Bernić, inače dobitnicom Rektorove nagrade.
Koje su prednosti i mane korištenja društvenih mreža za održavanje prijateljstava i obiteljskih odnosa?
Prednosti svakako postoje, a jedna od njih je povezanost s prijateljima i obitelji koja se možda ne nalazi u našem gradu/državi/u blizini. Upravo zbog toga što društvene mreže omogućuju instantnu globalnu povezanost, možemo ostati u kontaktu sa svojim najmilijima koji se možda nalaze na drugim stranama svijeta. Uz to, na društvenim mrežama je vrlo lako pronaći i određene grupe ljudi koji imaju iste interese kao i mi. Međutim, u ovom kontekstu treba biti vrlo oprezan jer nikada ne znamo tko se nalazi s druge strane ekrana i možda nekada nije sve onako kako se čini.
Iako društvene mreže omogućuju kontaktiranje naših bližnjih koji možda nisu u istom gradu ili državi, još uvijek je važno naglasiti da dolazi do značajne razlike između interakcije licem u lice i interakcije putem društvenih mreža. Interakcija licem u lice omogućuje stvaranje dublje povezanosti, dok društvene mreže omogućuju da brže i instantno kontaktiramo nekoga, ali trebamo se zapitati koliko je kvalitetna ta povezanost. Ovo jest jedna od mana korištenja društvenih mreža za održavanje prijateljstva i obiteljskih odnosa. Također, zbog povezanosti u online svijetu, često dolazi do smanjenje interakcije licem u lice. Ovdje se događa da se djeca i mladi zatvore u svoje sobe, ili sjede negdje zajedno vani, i tipkaju na mobitele.
Kako društvene mreže utječu na dinamiku prijateljstva i međuljudskih odnosa među mladima?
Osim toga što omogućuju zaista pronalazak ljudi s istim interesima i ostajanje u stalnom kontaktu s drugima, također može doći i do površnih interakcija, lažnog predstavljanja, ali i pritiska na to da se održi određeni imidž. No, isto tako, mijenja se i interakcija licem u lice, kao što sam već spomenula. Mladima je izlazak nezamisliv bez toga da oni svaki detalj objave na društvenim mrežama, da sjede u kafiću i, umjesto da razgovaraju o svojem danu, tipkaju na mobitele i zadubljeni su društvene mreže.
Koji su negativni utjecaji društvenih mreža na međuljudske odnose?
Jedan od najizraženijih negativnih utjecaja koje društvene mreže ostavljaju na međuljudske odnose jest sama povećanost komunikacije preko društvenih mreža te smanjenje komunikacije licem u lice. Interakcija na društvenim mrežama je kratka i površna, a samim time dolazi i do površnosti međuljudskih odnosa. Sve manje mladih izlazi van kako bi se družilo i zabavilo u svoje slobodno vrijeme, a sve ih više ostaje doma na društvenim mrežama. Nije to u potpunosti loše, ali potrebno je naći zdravi balans između dvije krajnosti.
Kako bi društvene mreže mogle poboljšati kvalitetu međuljudskih odnosa, a ne samo omogućiti brzu i površnu interakciju?
Društvene mreže nisu loše, kao što sam već prije spomenula. One su dobro sredstvo komunikacije, održavanja odnosa, ostajanja u kontaktu svaki dan po cijeli dan sa svojim najmilijima. Problem nastaje kada uđemo u krajnost; kao i kod svih drugih pojava u svijetu. Treba imati na umu da su društveni mediji sredstvo kojim se služimo kako bi si olakšali određene aspekte života, ali isto tako da je potrebno izaći i iskusiti stvarni život. Sve u umjerenim količinama je dobro, pa tako i društvene mreže, online igrice ili online komunikacija bilo putem poruka, videopoziva ili drugih medija. Kada to obuzme naš čitav život, tada nastaje problem. Jer nema ništa loše u tome da se ljudi odmore uz igricu, seriju ili da pogledaju što ima na Instagramu; loše je kada to postane ono što nas u potpunosti obuzme.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2024. godinu.
