Menopauza nije samo fizička promjena već to je razdoblje koje zahvaća cijelu osobu. Mnoge žene primjećuju promjene u raspoloženju, osjećaju više napetosti, teže se koncentriraju ili se osjećaju emocionalno iscrpljeno. Psihološka znanost jasno pokazuje da je to normalna reakcija tijela i uma na značajne hormonalne promjene. Istraživanja potvrđuju da žene u perimenopauzi imaju povećan rizik za pojavu simptoma anksioznosti, depresivnog raspoloženja, razdražljivosti i emocionalne labilnosti. Ovaj rizik je posebno povećan kod žena koje već imaju povijest problema s raspoloženjem. Međutim, bit je u tome da se ove promjene mogu razumjeti i da postoje dokazane strategije koje pomažu u nošenju s njima. Psihološka znanost menopauzu promatra kao biopsihosocijalni proces što znači da se hormonalne promjene isprepliću s životnim okolnostima, stresorima srednje dobi i individualnim psihološkim čimbenicima.

Razumijevanje onoga što se događa ima zaštitni učinak na mentalno zdravlje. Kad žene znaju da su njihova razdražljivost, problemi s koncentracijom ili emocionalna osjetljivost povezani s hormonalnim promjenama smanjuje se osjećaj krivnje i straha. Informiranost pomaže jer vraća osjećaj kontrole. Kad razumijete što se događa u vašem tijelu i zašto se osjećate onako kako se osjećate lakše je potražiti pomoć i aktivno pristupiti problemu.

Znanstvena literatura jasno pokazuje da percipirani gubitak kontrole pojačava psihološku patnju, dok znanje djeluje zaštitno. Zato su edukacija i razgovor o menopauzi toliko važni i pomažu u smanjenju katastrofičnih misli i straha. Edukacija smanjuje katastrofične interpretacije simptoma, povećava osjećaj kontrole nad situacijom i potiče aktivno traženje podrške kada je potrebna.

A mnoge žene se osjećaju izolirano u svojim iskustvima misleći da su jedine koje prolaze kroz određene poteškoće i dobiju terapeutski učinak kada saznaju da su njihova iskustva uobičajena i da ih dijele mnoge druge žene, razumijevanje da nisu same u tome što prolaze smanjuje anksioznost i olakšava suočavanje s promjenama.

Kvaliteta odnosa s drugim ljudima pokazala se važna jer žene koje imaju s kim podijeliti svoje iskustvo psihološki lakše prolaze kroz ovu fazu života čak i ako su njihovi fizički simptomi intenzivni. Mnoge žene oklijevaju razgovarati o svojim iskustvima, bilo zbog srama i straha da neće biti shvaćene ili zbog uvjerenja da bi trebale samostalno nositi s tim promjenama. No, otvoreni razgovori s partnerom smanjuju emocionalni stres i istraživanja pokazuju da dijeljenje iskustava, osjećaja i potreba s partnerom ne samo da jača vezu već i konkretno smanjuje psihološki teret menopauze. Dijeliti iskustva s drugim ženama, bilo u skupinama podrške uživo ili online, smanjuje osjećaj izolacije. Naime, u takvim skupinama žene često prvi put čuju da njihova iskustva nisu neobična, da nisu preosjetljive ili da imaju psihičkih problema, čuju strategije koje su drugima pomogle, dijele svoje vlastite načine nošenja s poteškoćama i grade osjećaj zajedništva. Istraživanja pokazuju da percipirana podrška, osjećaj da postoje ljudi na koje se možete osloniti, smanjuje rizik od depresivnih simptoma. Grupe podrške nisu terapija u formalnom smislu, ali imaju dokazan učinak normalizacije što je posebno važno u društvima gdje je menopauza još uvijek tabu tema. U takvim grupama nema potrebe za objašnjavanjem ili opravdavanjem jer je svako iskustvo razumljivo i prihvaćeno.

Kronični stres jedan je od glavnih čimbenika koji pogoršava psihološke simptome menopauze. To nije samo osjećaj da ste pod pritiskom već kronični stres ima konkretne fiziološke učinke koji se isprepliću s hormonalnim promjenama menopauze. Žene u perimenopauzi često imaju pojačanu stresnu reaktivnost zbog hormonalnih promjena koje utječu na hipotalamo-hipofizno-nadbubrežnu os, sustav u tijelu odgovoran za reakciju na stres.  To znači da situacije koje su prije bile lakše podnošljive sada mogu izazvati intenzivniju reakciju. To nije nedostatak naše snage ili otpornosti  već je to biološka promjena u načinu na koji tijelo procesira stres. Razumijevanje ovoga može biti oslobađajuće jer objašnjava zašto se možda osjećamo preopterećeno stvarima koje ste prije lakše podnosili.

Znanstveno potvrđene strategije za regulaciju stresa uključuju mindfulness i svjesnu pažnju, odnosno tehnike koje uče prisutnost u trenutku bez prosudbe. Ne radi se ovdje o tome da ignorirate probleme ili da se prisiljavate biti pozitivne već o tome da se razvije sposobnost promatranja svojih misli i osjećaja bez da nas oni potpuno preplavljuju. Tehnike disanja i relaksacije pomažu u snižavanju fiziološke pobuđenosti i konkretno smanjuju brzinu otkucaja srca, snižavaju krvni tlak i smanjuju napetost mišića. Strukturirano opuštanje, bilo kroz progresivnu mišićnu relaksaciju ili vježbe, poboljšava toleranciju na stres i pomaže tijelu da se brže vrati u stanje mirovanja nakon stresnih situacija. Ove metode ne uklanjaju hormonalne promjene i ne mijenjaju vanjske stresore u vašem životu, ali poboljšavaju sposobnost psihološkog nošenja sa simptomima i izazovima i redovita praksa ovih tehnika može značajno promijeniti način na koji doživljavamo i nosimo se sa svakodnevnim izazovima.

Psihološka istraživanja menopauzu često opisuju kao razvojnu tranziciju, a ne samo medicinsko stanje. To je vrijeme kad se žene suočavaju s promjenama tjelesne slike, redefiniranjem uloga, bilo roditeljskih, poslovnih ili u brige o starijima, te pitanjima smisla i identiteta. Mnoge žene u ovom razdoblju prolaze kroz procese u kojima se ponovno traže, djeca možda odlaze od kuće, roditelji postaju stariji i zahtijevaju više brige, karijera možda nije ispunila očekivanja ili se približava mirovini. Sve su to značajne životne tranzicije koje se često podudaraju s menopauzom, a koje traže neke nove odgovore.

Promjene tjelesne slike mogu biti posebno problematične u društvu koje visoko vrednuje mladost i određene standarde ljepote jer se više ne uklapamo u slike koje društvo promovira kao poželjne i to može utjecati na samopoštovanje i na način na koji žene doživljavaju same sebe. Psihološka društva preporučuju rad na samoprihvaćanju  što uključuje redefiniranje osobnih vrijednosti, odnosno što je zapravo važno u vašem životu sada, što donosi smisao i zadovoljstvo, te što se želi postići u ovoj fazi života. Razvoj novih izvora smisla i zadovoljstva ključan je za psihološko blagostanje pa se možemo odlučiti na nove hobije, volonterski rad, produbljivanje postojećih odnosa, nova učenja ili karijerne promjene. Ovaj proces povezan je s dugoročnim psihološkim blagostanjem, ali i nižim rizikom od depresije u kasnijoj dobi.

Razumijevanje psiholoških promjena u menopauzi prvi je korak prema boljem nošenju s ovom fazom života. Kad znamo što se događa i zašto, kad se to iskustvo ima s kim podijeliti i kad se shvati da nisu u nekonormalnom već smo na dobrom putu. Dakle, menopauza je samo kraj nekog razdoblja života i prijelaz u neki novi dio života koji možemo sami od početka postaviti i napraviti promjene koje smo možda već i ranije željeli.

Koraljka Djetelić / Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu