Demencija nije neizbježna posljedica starenja. Najnovija znanstvena istraživanja donose ohrabrujuću vijest koja mijenja način na koji razmišljamo o ovom stanju.
Strah od demencije počinje se javljati već kod prvih simptoma zaboravljanja stvari koje trebamo obaviti i zato veseli istraživanje Lancet Commission iz 2024. godine u kojem je identificirano 14 modificirajućih čimbenika rizika koji zajedno mogu objasniti približno 45posto svih slučajeva demencije diljem svijeta. Sukladno ovoj studiji veseli nas što se dio slučajeva koji se odnose na demenciju mogu spriječiti našim djelovanjem.
Veza između kardiovaskularnog zdravlja i funkcije mozga daleko je snažnija nego što se dugo pretpostavljalo. Hipertenzija, dijabetes, pretilost, pušenje i visok kolesterol predstavljaju ključne čimbenike rizika za demenciju koji se manifestiraju upravo u srednjoj životnoj dobi i zato moramo biti svjesni važnosti posjeta liječniku čim primijetimo simptome vezane uz poremećaje krvnog tlaka. Tu je važan podatak iz studija kako je najbolje držati tlak ispod 130m/Hg jer se na taj način značajno smanjuje rizik od blagog kognitivnog oštećenja, koje često prethodi demenciji.
Oni kilogrami koje u doba perimenopauze i menopauze također su nam rizičan faktor. Naime, važno je i redovito kontrolirati razine šećera u krvi i kipidnog profila, a upravo su to čimbencii na koje možemo i sami utjecati, ako ne promjenom načina života onda korištenjem medikamenata.
Pušenje je prema studijama jedan od najštetnih čimbenika rizika, no dobra je vijest da prestanak pušenja, u bilo kojoj dobi, donosi korist i ne samo da smanjuje rizik od demencije, već poboljšava kardiovaskularno zdravlje u cjelini.
Redovita tjelesna aktivnost predstavlja jedan od najsnažnijih i najdostupnijih zaštitnih čimbenika protiv kognitivnog pada. Ljudi koji redovito vježbaju mogu smanjiti sklonost demenciji za do 20 posto u odnosu na one koji se ne bave tjelesnom aktivnošću. Službene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i većine zdravstvenih tijela u svijetu savjetuju najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta. Aerobne aktivnosti uključuju brzo hodanje, trčanje, plivanje, vožnju bicikla i slične oblike kretanja koji povećavaju rad srca i disanje.
Da ne treba bježati u samoću dokazuju i studije koje navode kako je i društvena izolacija identificirana kao jedan od značajnih čimbenika rizika koji ima veći utjecaj u životu nakon 65.godine. Zato bez obzira što nam se nekad i ne da družiti s prijateljima ili susjedima sudjelovanje u društvenim aktivnostima i redovita interakcija s drugima djeluju i kao zaštitni mehanizam za kognitivne funkcije.
Da sami možemo utjecati na naše mentalno zdravlje dokazuje i FINGER studija (Finnish Geriatric Intervention Study to Prevent Cognitive Impairment and Disability) koja je pokazala da kombinacija mediteranske prehrane, tjelovježbe, kognitivnog treninga i praćenja vaskularnih čimbenika rizika može poboljšati ili održati kognitivne funkcije. Rezultati ove studije potvrđuju da nikada nije prekasno za početak pozitivnih promjena, ali i naglašavaju da je srednja životna dob idealno vrijeme za intervenciju.
Zato, promjene uvedene u srednjim godinama imaju najveći zaštitni učinak jer djeluju kroz dulje razdoblje i mogu spriječiti akumulaciju oštećenja koja vode do demencije.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu
