Što je masturbacija i je li štetna?

Mlade u predpubertetu i pubertetu često je neugodno roditelje pitati pitanja vezana uz seksualno zdravlje pa odgovore na njih pokušavaju pronaći na raznim društvenim mrežama, a jedno od takvih pitanja je i ono o masturbaciji.

Masturbacija je, naime, prisutna u svim kulturama i povijesnim razdobljima, iako su stavovi prema njoj varirali od izrazito negativnih do potpuno prihvaćenih. U prošlosti je ona često bila stigmatizirana i smatrana moralno pogrešnom ili čak medicinski štetnom. Tijekom 18. i 19. stoljeća, neki su liječnici i religiozni vođe vjerovali da masturbacija uzrokuje različite zdravstvene probleme, uključujući mentalne poremećaje, slabljenje tjelesnog zdravlja i čak smrt. Ti su mitovi dugo opstali, a njihovi utjecaji mogu se osjetiti i danas u nekim dijelovima svijeta.

Kako bi izbjegli mitove i zablude, a dobili točne informacije za pomoć smo zamolili dr. Sandu Žižak Galijan koja često na ovakva pitanja odgovara i u svojoj ginekološkoj ordinaciji u Domu zdravlja Petrinja.

Što je to ustvari masturbacija?

Masturbacija je prirodna seksualna aktivnost koja uključuje stimulaciju vlastitih genitalija radi postizanja seksualnog užitka, često do točke orgazma. Ta aktivnost može uključivati različite tehnike, a može biti izvedena rukama, seksualnim igračkama ili drugim sredstvima. To je normalan dio seksualnog razvoja i istraživanja. Kod djece i adolescenata, to je često prvi način na koji istražuju svoju seksualnost i uče o vlastitim tijelima. Mnogi ljudi počinju masturbirati tijekom puberteta, kada se javljaju hormonske promjene koje povećavaju seksualni nagon.

Za odrasle osobe, masturbacija može biti način oslobađanja seksualne napetosti, smanjenja stresa i zadovoljstva seksualnih potreba. Ona također može biti sredstvo za bolji seksualni život jer pomaže pojedincima da bolje upoznaju svoje tijelo i otkriju što im pruža najviše užitka. Kroz masturbaciju, ljudi mogu razviti zdraviji odnos prema svojoj seksualnosti i bolje razumjeti što im odgovara tijekom spolnog odnosa s partnerom.

Postoje li kakve koristi od masturbacije?

Masturbacija ima brojne potencijalne zdravstvene koristi, kako fizičke tako i psihološke. Istraživanja pokazuju da masturbacijom može osloboditi od stresa i anksioznosti. Naime,orgazam, koji je čest ishod masturbacije, može dovesti do oslobađanja endorfina, hormona sreće koji pomažu u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. Osim toga može poboljšati san  jer nakon orgazma tijelo prolazi kroz stanje opuštenosti što može pomoći u lakšem i bržem uspavljivanju. Masturbacija može ublažiti menstrualne bolove kod žena jer kontrakcije maternice tijekom orgazma pomažu u izbacivanju menstrualne krvi i smanjenju grčeva. Neka istraživanja pak sugeriraju da redoviti orgazmi mogu poboljšati imunološki sustav povećanjem broja bijelih krvnih stanica koje pomažu u borbi protiv infekcija te se time jača imunitet, a može i povećati samopouzdanje jer masturbacija može pomoći ljudima da se osjećaju ugodnije sa svojim tijelom i seksualnošću što može povećati samopouzdanje, posebno u kontekstu spolnih odnosa s partnerom.

Unatoč zdravstvenim koristima, još uvijek postoje mnogi mitovi i zablude o masturbaciji. Koji su najčešći?

Jedna od najčešćih zabluda i mitova je da masturbacija uzrokuje fizičke probleme poput sljepoće, dlakavosti na dlanovima, smanjenje spolne moći ili neplodnosti. Ove tvrdnje nemaju nikakvu znanstvenu osnovu i potpuno su neutemeljene. Često se može čuti i kako masturbacija izaziva ovisnost. Iako je moguće da pojedinci razviju kompulzivno ponašanje vezano uz masturbaciju, to je vrlo rijetko i obično je povezano s temeljnim psihološkim problemima, poput anksioznosti ili depresije. Masturbacija sama po sebi nije ovisna aktivnost.

Neki vjeruju da masturbacija može smanjiti interes za seks s partnerom. U stvarnosti, masturbacija može povećati seksualnu želju i pomoći ljudima da bolje razumiju svoje seksualne potrebe.

Kada masturbacija može postati problem?

Iako je masturbacija u velikoj većini slučajeva zdrava i normalna, može postati problematična ako se odvija prečesto ili ometa svakodnevne aktivnosti i obaveze. Neki od znakova da bi masturbacija mogla biti problematična uključuju kompulzivnu masturbaciju, odnosno situaciju u kojoj osoba osjeća potrebu za masturbacijom do te mjere da zanemaruje obaveze, posao, školu ili društvene odnose što  ukazuje na problem. Kompulzivna masturbacija može biti način nošenja s negativnim emocijama kao što su stres, anksioznost ili depresija.

Prečesta ili agresivna masturbacija može dovesti do iritacije kože, oštećenja genitalija ili drugih fizičkih ozljeda i ukoliko dođe do ovakvih problema važno je smanjiti učestalost i intenzitet masturbacije ili potražiti medicinski savjet.

Ako pak osoba primijeti da masturbacija utječe na njezin seksualni život s partnerom, bilo kroz smanjenje interesa za spolni odnos ili poteškoće u postizanju erekcije ili orgazma tijekom spolnog odnosa, može biti korisno razgovarati s partnerom ili stručnjakom za seksualno zdravlje.

Je li „normalno“ razgovarati o masturbaciji?

Masturbacija je prirodna i normalna seksualna aktivnost koja donosi brojne zdravstvene koristi, uključujući smanjenje stresa, poboljšanje sna i povećanje samopouzdanja. Unatoč brojnim mitovima i zabludama koje je okružuju, masturbacija nije štetna i nema dokaza da uzrokuje fizičke ili mentalne probleme.

Edukacija o masturbaciji, kao i o drugim aspektima seksualnog zdravlja, ključna je za razvoj zdravog odnosa prema vlastitoj seksualnosti. Roditelji, škole i zdravstveni djelatnici igraju važnu ulogu u pružanju točnih informacija i uklanjanju mitova o masturbaciji. Otvoreni razgovori o seksualnosti mogu pomoći mladima da se osjećaju ugodnije i sigurnije u vezi sa svojim tijelima i seksualnim potrebama. Također, važno je naglasiti da masturbacija nije nešto čega bi se trebalo sramiti, već normalan i prirodan dio ljudske seksualnosti.

Zato pozivam sve mlade koji imaju kakvih nedoumica oko ovakvih pitanja da me slobodno kontaktiraju.

Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2024. godinu.