Mladi poduzetnici pod povećalom: Priče onih koji su odlučili ostati i graditi vlastitu budućnost u Sisačko-moslavačkoj županiji

Nevjerojatna kombinacija pandemije, a zatim i razornog potresa u prosincu 2020. godine bili su početak kraja mnogih obrtničkih priča u Sisačko-moslavačkoj županiji. Teško je bilo opstati i onim obrtnicima s dužom tradicijom, a za mlade i nove obrte pokretanje posla postao je gotovo nemoguća misija. No vrijeme je pokazalo kako obrtnički duh nije bio slomljen.

Nakon početnih nedaća pokazalo se da ima onih koji unatoč izazovima ostaju i stvaraju prilike tamo gdje ih prije nije bilo.

 

Novi val poduzetništva: više ideja nego podrške

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u posljednje tri godine broj aktivnih obrta i mikro poduzeća u SMŽ-u porastao je za gotovo 15 %. No iza te brojke stoje ljudi koji se svakodnevno bore s administracijom, visokim troškovima i nestabilnim tržištem.

„Mladi imaju ideje, ali često ne znaju odakle početi,“ kažu nam u Poduzetničkom inkubatoru PISMO Novska. „U županiji djeluje nekoliko programa potpore, ali sustavna edukacija, mentorstvo i mreža podrške još uvijek su nedovoljni.“

Posebno je zanimljiv primjer upravo iz Novske, gdje je gaming industrija otvorila potpuno novu nišu. Mladi developeri i dizajneri ondje stvaraju videoigre koje se izvoze i na međunarodna tržišta, a lokalni inkubator postao je model koji druge sredine pokušavaju slijediti.

 

Od ideje do biznisa: prepreke na svakom koraku

Unatoč pozitivnim primjerima, mnogi mladi poduzetnici nailaze na zidove koje ne mogu sami preskočiti. Visoki troškovi početnog kapitala, spora birokracija i manjak lokalne infrastrukture često ih tjeraju da razmišljaju o preseljenju.

„Za otvaranje obrta čekao sam više od mjesec dana, a kad sam napokon počeo raditi, suočio sam se s troškovima koje nisam mogao predvidjeti,“ kaže Ivan (32) iz Siska, koji je pokrenuo servis za električne bicikle. „Država priča o poticanju poduzetništva, ali na terenu to izgleda drugačije.“

Upravo su porezna opterećenja i nestabilnost tržišta među najčešćim razlozima zbog kojih mladi odustaju. Iako postoje mjere samozapošljavanja i potpore HZZ-a, mnogi ih ocjenjuju nedovoljno fleksibilnima. „Poticaji su kratkoročni – pokriju početak, ali ne i preživljavanje,“ objašnjava Ivan.

 

Žene u poduzetništvu – tiha snaga promjene

Posebnu skupinu čine mlade žene poduzetnice koje, unatoč dvostrukim izazovima – poslovnim i društvenim – pokreću lokalne promjene. Žene su često pokretači pozitivnih promjena jer ulažu u zajednicu otvarajući  ne  samo poslove za sebe, nego za svoje obitelji, susjede i prijatelje.

Prema podatcima FINA-e 2023. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji, žene čine 21,8% od ukupno 2.591 poduzetnika.

U ruralnim dijelovima županije i OPG-ovi postali generatori malih, ali stabilnih ekonomija. No problem ostaje pristup tržištu i digitalna vidljivost — mnoge mlade poduzetnice nemaju dovoljno znanja o online prodaji i marketingu.

Svjetlana Lenac poduzetnica je iz Hrvatske Kostajnice koja, kako kaže, već dugo živi i diše poduzetništvo, „Vodim vlastitu tvrtku za računovodstvo i knjigovodstvo, također u partnerstvu s mužem izgradila sam uspješan agroturistički OPG iz ničeg, a kroz godine upoznala sam mnoge poduzetnike koji su postali uspješni, ali i puno više onih koji su nažalost ugasili svoj posao.“

 

Inovacija dolazi odozdo

Unatoč izazovima, sve je više primjera da kreativnost i inovacija mogu promijeniti lokalnu ekonomiju. Mladi iz Popovače pokrenuli su start-up koji izrađuje pametne senzore za navodnjavanje. Jedan je to od osam start-upove iz cijele Hrvatske koji je ušao u finale međunarodnog natjecanja Eureka International Innovation & Entrepreneurship Competition (EUREKA IIEC).

U kategoriji umjetne inteligencije projekt O₂ iz Popovače koristi dronove i AI analizu kako bi obnovio degradirane šumske ekosustave diljem Europe, zasadili su više od 200.000 sjemenskih kuglica i oživjeli 43 hektara tla.

Takve priče dokazuju da mladi ne žele samo posao, nego smislen život u zajednici. Da im treba sustav koji prepoznaje i njeguje njihove inicijative, a ne da ih guši pravilnicima.

 

Što treba mladima da bi ostali?

Iz razgovora s desecima mladih poduzetnika izdvajaju se tri jasna zahtjeva:

1. Brža i transparentnija administracija – manja birokracija i digitalni procesi.
2. Mentorska mreža i edukacija – stvarna podrška u prvim godinama poslovanja.
3. Lokalni fondovi i mikrofinanciranje – kapital dostupan u malim sredinama.

Bez toga, mnogi će i dalje birati sigurnost većih gradova ili inozemstva.

Mladi poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji nisu samo ekonomski akteri – oni su čuvari nade. Njihove radionice, start-upovi i OPG-ovi dokaz su da se budućnost može graditi i u regiji obilježenoj odlascima. No da bi njihov entuzijazam prerastao u održivi razvoj, potrebna je jasna strategija, dugoročna podrška i – možda najvažnije – povjerenje da njihov trud ima smisla.

 

Jasmina Jovev

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.