Glas mladih – što žele i trebaju?
„Ne želim otići, ali ne želim ni stagnirati“, kaže 18-godišnja Ema iz Kutine, učenica četvrtog razreda gimnazije. Njezina rečenica savršeno opisuje osjećaj generacije mladih u Sisačko-moslavačkoj županiji — generacije koja se nalazi između želje za ostankom i nužnosti odlaska.
Kroz seriju fokus grupa i intervjua s mladima iz Siska, Petrinje, Gline, Kutine i Novske, postavljamo isto pitanje: što zapravo žele mladi i što im treba da bi ostali?
„Ovdje nema mjesta za mlade“ – stvarnost koja obeshrabruje
Sudionici fokus grupa složni su u jednom: najveći problem nije samo nedostatak posla, nego osjećaj da njihov glas ne vrijedi. Mladi su često izostavljeni iz donošenja odluka, bilo da se radi o školskim vijećima, lokalnim programima ili inicijativama za razvoj zajednice.
Mladi tvrde da im ideja ne nedostaje, ali imaju osjećaj da njihove riječi ne dopiru do nikoga.
Prema istraživanju koje je 2024. provela Udruga mladih SMŽ, čak 72 % mladih smatra da njihove potrebe nisu prepoznate ni u lokalnim ni u županijskim planovima razvoja. Slično mišljenje dijele i članovi udruga koje pokušavaju povezati mlade s institucijama, ali priznaju da interes političkih struktura nije sustavan ni dugoročan.
Obrazovanje koje ne prati stvarnost
Mladi u SMŽ-u sve češće ističu kako ih obrazovni sustav ne priprema za realne životne situacije. Mnogi srednjoškolci i studenti navode da ne dobivaju praktične vještine potrebne za tržište rada, pa nakon završetka školovanja osjećaju nesigurnost i gubitak smjera.
„Imamo puno teorije, ali kad treba stvarno raditi, nismo spremni,“ kaže Sara (22), studentica iz Siska. „Zato svi gledaju prema Zagrebu – ondje barem imaju prakse, startupe, događaje.“
Nedostatak programa karijernog savjetovanja i praktične edukacije čini da se mladi osjećaju izgubljeno, a to često vodi do – pakiranja kofera.
Kultura, sadržaji i prostor – život između dosade i nade
Jedna od najčešćih rečenica tijekom razgovora bila je: „Ovdje se ništa ne događa.“
Mladi ističu manjak kulturnih i društvenih sadržaja, klubova, festivala i prostora za okupljanje. Iako postoje inicijative većina manjih mjesta još uvijek nema organizirane aktivnosti.
„Nedostaje nam prostor gdje možemo stvarati, a ne samo visiti po kafićima,“ objašnjava Matea (19) iz Gline. „Kad se okupljamo, moramo doslovno tražiti tko će nas primiti u učionicu ili dvoranu.“
Zanimljivo, u anketi provedenoj među sudionicima fokus grupa, više od polovice mladih izjavilo je da bi ostali u županiji kad bi imali sigurniji posao i više prostora za društveni i kreativni život.
Nada u lokalne inicijative
Usprkos ograničenim mogućnostima, sve više mladih pokušava vlastitim snagama promijeniti sliku zajednice. Često okupljeni u inicijative ili udruge predlažu i ostvaruju programe po svojoj mjeri. Jedan od najboljih primjera je lokalna inicijativa mladih iz Petrinje čiji su članovi isplanirali zajedničko druženje u prostorima Udruge IKS na kojem su organizirali kviz s pet zabavnih kategorijama. Cilj druženja je bio okupljanje i zabavne aktivnosti mladih.
U Hrvatskoj Kostajnici aktivna je udruga mladih Invictus koji već godinama aktivno osmišljavaju i provode projekte za mlade.
„Mi ne čekamo da netko dođe i riješi sve umjesto nas,“ kažu mladi. „Radimo male korake, ali važno je da se nešto događa. Kad vidiš da tvoj trud ima rezultat, osjećaš da vrijedi ostati.“
Takvi primjeri pokazuju da mladi nisu pasivni – samo im treba prilika, povjerenje i podrška da pokažu što mogu.
No, mladima je nužna podrška institucija kako bi mogli uspjeti u svojim planovima. Jednu od zanimljivih inicijativa krajem 2023. godine pokrenula je Sisačko-moslavačka županija i to na inicijativu Županijskog savjeta mladih. Naime, županija je uvela autobusne vikend noćne linije od Siska do Petrinje i od Petrinje do Siska, a činjenica da je u samo mjesec dana više od 200 mladih koristilo ovu vrstu prijevoza govori o nužnosti ovakvog poteza.
Sisačko-moslavačka županija odlučila se na uvođenje ovakvih linija nakon razgovora župana Ivana Celjaka sa studentima koji su župana zamolili da razmotri ovu ideju kako bi nakon noćnog izlaska u Sisku ili Petrinji sigurno stigli svojim kućama.
„Na ovaj način smo osigurali sigurniji prijevoz mladima i ako time spriječimo i jednu prometnu nesreću ili smrtni slučaj, puno smo napravili“, izjavio je župan Celjak.
Ovaj projekt Sisačko-moslavačke županije posebno pozdravljaju roditelji mladih koji više vikendom ne moraju strepiti za sigurnost svoje djece.
„Podržavam projekt Županije jer kao majka sad rjeđe vozim djecu na mjesta okupljanja i imam povjerenja u javni prijevoz koji je točan i siguran”, izjavila je Marina, majka dvije tinejdžerice.
Iz razgovora s više od 40 mladih sudionika može se zaključiti kako je mlade moguće zadržati u njihovoj županiji, samo treba biti otvoren za njihove želje i potrebe. Mladi najčešće izdvajaju tri ključna zahtjeva za ostanak. Riječ je o stvaranju prilika za zapošljavanje kroz pripravničke prakse i programe povezane s lokalnim poslodavcima, osnivanju centara za mlade gdje bi imali priliku za druženje i ostvarivanje svojih ideja te uključenost u odlučivanje kada je riječ o temama važnima za mlade osobe.
Mladi žele biti uključeni, ali ne kao statisti, nego kao partneri u razvoju svog kraja.
Generacija koja danas odrasta u Sisačko-moslavačkoj županiji ne traži luksuz – traži dostojanstvo, priliku i vjeru da njezin glas ima smisla. Ako taj glas ne postane dio lokalnih politika, nastavak iseljavanja bit će samo posljedica šutnje onih koji su mogli, a nisu slušali.
Jasmina Jovev
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
