Što radi lokalna vlast za mlade?

„Mladi su naša budućnost“ — rečenica koja se često čuje u političkim govorima, ali u Sisačko-moslavačkoj županiji  ta budućnost još čeka da postane sadašnjost. Dok broj mladih u regiji pada, pitanje što lokalna vlast stvarno radi za njih postaje važnije nego ikad.

Sisačko-moslavačka županija ima usvojen Županijski program za mlade 2023. – 2027., koji na papiru izgleda ambiciozno: podrška zapošljavanju, obrazovanju, stambenoj politici i participaciji mladih. No, razgovori s predstavnicima udruga i vijeća mladih pokazuju da je provedba sporija i neujednačena.

Slična situacija je i u drugim gradovima županije — Novska i Kutina ulažu u programe za mlade poduzetnike i IT edukacije, dok Petrinja i Glina i dalje pokušavaju obnoviti infrastrukturu nakon potresa. Neravnomjeran razvoj uzrokuje da mladi u manjim sredinama imaju znatno manji pristup prilikama nego njihovi vršnjaci u većim gradovima.

 

Iako lokalne vlasti deklarativno podupiru mlade, proračunska izdvajanja često su minimalna. Analiza godišnjih proračuna pokazuje da se prosječno manje od 1 % ukupnih sredstava izdvaja za projekte koji se izravno tiču mladih. U većini slučajeva to su jednokratne potpore udrugama, stipendiranje učenika i subvencije za sport.

„Sredstva za mlade više su dekor nego strategija,“ kaže analitičar lokalnih politika iz Siska. „Nema kontinuiranih programa koji bi pratili mladu osobu od školovanja do zaposlenja.“

Primjeri pozitivne prakse ipak postoje: Grad Novska uveo je program subvencioniranja najma stanova za mlade IT stručnjake, dok Sisak financira rad Savjeta mladih i stipendije za deficitarna zanimanja. Grad Sisak uvodi i poticaje od 1000 eura mjesečno za pedijatre koji odluče raditi u Sisku što je posebno važno za mlade obitelji koje se odluče na ostanak u Sisku.

 

Formalno, većina gradova i općina u SMŽ-u ima Savjet mladih, no njihova uloga često je simbolična. Mladi sudjeluju u sastancima, pišu prijedloge i izvješća, ali rijetko imaju stvaran utjecaj na odluke.

Unatoč ograničenjima, pojedini savjeti uspjeli su pokrenuti male, ali važne inicijative — radionice o poduzetništvu, okrugle stolove o mentalnom zdravlju i projekte volontiranja. Ipak, većina tih aktivnosti financira se iz nacionalnih ili europskih fondova, a ne lokalnih proračuna.

 

Zahvaljujući europskim fondovima, Sisačko-moslavačka županija ima mogućnost financiranja programa za zapošljavanje i obrazovanje mladih. No, lokalne jedinice često nemaju dovoljno stručnog osoblja za pripremu i provedbu projekata jer EU fondovi su prilika, ali i obveza.

Sisačko-moslavačka županija koordinira i potiče mjere aktivne politike zapošljavanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje  i jedinicama lokalne samouprave — to uključuje potpore za zapošljavanje (posebno za mlade, ranjive skupine), programe vaučera za obrazovanje i poticanje zelenih/digitalnih radnih mjesta.

Dodatno, županija kroz svoje strateške planove i projekte nastoji povećati mogućnosti samozaposlenja i poduzetništva mladih kroz edukacije, poticaje i suradnju s razvojnim agencijama. Županija isplaćuje učeničke i studentske stipendije s posebnim naglaskom na stipendiranju onih koji se ostanu školovati u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U vremenu nakon razornog potresa Sisačko-moslavačka županija posebnu je brigu usmjerila na obnovu i modernizaciju školskih zgrada i nastavnih procesa.

Najuspješniji primjer zapošljavanja mladih dolazi iz Novske, gdje je kroz IT inkubator PISMO otvoreno više od 100 radnih mjesta za mlade. No taj model zasad nije repliciran u drugim dijelovima županije, iako bi mogao postati ključ za zadržavanje mladih.

 

A što mladi očekuju od vlasti? Mladi nam otkrivaju kako očekuju da im se osiguraju konkretni programi zapošljavanja i poticajne stambene politike. To su osnovni preduvjeti, a u doba visoke inflacije i sve težih kreditnih uvjeta mladima je gotovo nemoguće osamostaliti se. Očekuju povezivanje obrazovanja, gospodarstva i razvojnih agencija kako bi svoje znanje i budućnost ostvarili u svojoj županije.

Mladi inzistiraju na transparentnom sustavu financiranja udruga te omogućavanje mladima sudjelovanje u donošenju odluka. Ističu kako ne žele biti samo djelić biračke mašinerije nego ozbiljni sudionici razvojnih politika svoje županije.

„Ne želimo privilegije, nego priliku,“ kaže studentica Ema iz Kutine. „Ako nas ne uključe sada, neće nas imati kasnije.“

Lokalna vlast u Sisačko-moslavačkoj županiji formalno prepoznaje važnost mladih, ali u praksi im često ne daje dovoljno na važnosti. Dok god se proračunske linije za mlade svode na simbolične iznose, a njihove inicijative ostaju neprepoznate, trend odlazaka neće stati.

Upravo zato, pitanje „što radi lokalna vlast za mlade?“ nije samo novinarsko — to je pitanje budućnosti cijele zajednice.
Jer ako mladi odu, tko će sutra donositi odluke?

 

Jasmina Jovev

 

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.