Obrtništvo je ponovno in? Povratak zanatske izvrsnosti u suvremenom društvu

U današnjem svijetu ubrzanog tehnološkog razvoja i masovne proizvodnje, sve više ljudi okreće se obrtništvu kao obliku izražavanja, kreativnosti i poslovanja. Obrtništvo, koje je nekada bilo temelj svakodnevnog života i gospodarstva, doživljava renesansu u suvremenom društvu. Ovaj povratak zanatske izvrsnosti može se promatrati kroz nekoliko ključnih aspekata: kvaliteta proizvoda, održivost, kulturna baština i individualnost.

 

Jedan od glavnih razloga za porast interesa za obrtništvo je kvaliteta proizvoda. Za razliku od masovno proizvedenih artikala, zanatski proizvodi često odražavaju pažnju prema detaljima, ručnu izradu i visokokvalitetne materijale. Kupujući obrtničke proizvode, potrošači dobivaju unikatne predmete koji su izrađeni s ljubavlju i posvećenošću. To je osobito važno u svijetu prepunom standardiziranih proizvoda, gdje je teško pronaći nešto doista jedinstveno.

 

Održiva proizvodnja postala je imperativ u modernom društvu, a obrtništvo igra ključnu ulogu u tom kontekstu. Zanatski proizvodi često se izrađuju korištenjem lokalnih materijala i tradicionalnih tehnika koje su ekološki prihvatljivije. Umjesto ovisnosti o masovnoj proizvodnji koja često podrazumijeva visoku potrošnju energije i resursa, obrtništvo promovira upotrebu održivih praksi i smanjuje ekološki otisak. Mnogi obrtnici također prakticiraju reciklažu i ponovnu upotrebu materijala, čime dodatno pridonose očuvanju okoliša.

 

Kulturna baština još je jedan važan aspekt obrtništva. Obrtničke tehnike i tradicije često se prenose s generacije na generaciju, čuvajući tako kulturni identitet zajednica. Obrtnički proizvodi nisu samo predmeti, već i nositelji povijesti, priča i vještina koje su oblikovale društva kroz stoljeća. Uzimajući u obzir globalizaciju i homogenizaciju kulture, očuvanje i promicanje obrtništva postaje sve važnije za očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta.

 

Individualnost i personalizacija proizvoda također su značajni faktori koji privlače ljude prema obrtništvu. U svijetu gdje su mnogi proizvodi identični i masovno proizvedeni, obrtnički proizvodi nude priliku za izražavanje osobnog stila i preferencija. Mogućnost prilagodbe proizvoda prema željama kupca omogućuje stvaranje predmeta koji odražavaju njihovu osobnost i jedinstvenost. Obrtnici često surađuju izravno s kupcima, čime se stvara bliska veza između proizvođača i potrošača, što dodatno povećava vrijednost i značaj proizvoda.

 

Uz sve navedeno, obrtništvo također ima važnu ekonomsku dimenziju. Obrtnici često djeluju kao mali poduzetnici, doprinoseći lokalnom gospodarstvu i stvarajući radna mjesta. Podržavanjem obrtništva, potrošači ne samo da dobivaju kvalitetne proizvode, već i potiču razvoj lokalnih zajednica. Ovaj ekonomski aspekt obrtništva posebno je važan u ruralnim područjima, gdje obrtnici često igraju ključnu ulogu u održavanju ekonomske stabilnosti i vitalnosti zajednica.

 

Kakva je poduzetnička klima u Hrvatskoj?

Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće, ističe se u rezultatima opsežnog istraživanja koje donosi Global entrepreneurship monitor(GEM) Hrvatska koji je proveden u 51 zemlji 2022. godine. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj su, i tijekom 2022. godine, bile vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos obrazovanja (osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, te tercijarnog) izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Prema GEM istraživanjima, Hrvatska ima mješovitu poduzetničku klimu. Iako postoji rastući interes za poduzetništvo, nizak udio poduzetnika vidi prilike na tržištu, a mnogi se osjećaju obeshrabreno zbog birokracije, poreznih opterećenja i ograničenog pristupa financiranju.

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji značajna podjela između poduzetnika koji ulaze u poslovni svijet zbog potrebe (nedostatak drugih mogućnosti zapošljavanja) i onih koji to čine zbog prilika (prepoznavanje tržišnih mogućnosti). GEM istraživanje za Hrvatsku pokazuje da je velik broj poduzetnika motiviran nužnošću, što često dovodi do slabije održivosti poduzeća jer ti poduzetnici nemaju snažnu viziju za dugoročni rast.

 

Sisačko-moslavačka županija – specifičnosti poduzetničke klime

Sisačko-moslavačka županija ima specifične izazove zbog dugogodišnjeg ekonomskog pada i posljedica rata, što ju čini jednom od najslabije razvijenih županija u Hrvatskoj. Međutim, ova regija također pokazuje određene znakove oporavka i mogućnosti za razvoj.

U ovoj županiji motivacija za poduzetništvo često dolazi iz potrebe zbog visokih stopa nezaposlenosti i nedostatka tradicionalnih oblika zapošljavanja. Ipak, raste interes za razvoj mikro i malih poduzeća, posebice u sektorima poljoprivrede, turizma i građevinarstva, gdje postoje regionalni potencijali.

Sisačko-moslavačka županija suočava se s dodatnim preprekama, poput slabije razvijene infrastrukture i manjka podrške u obliku financiranja i edukacije za poduzetnike. Nedostatak kvalitetnih poslovnih savjetodavnih usluga i poslovnih inkubatora smanjuje šanse za uspjeh novih poduzeća. No, Europski fondovi i poticaji za revitalizaciju ratom pogođenih područja pružaju određene prilike, osobito kroz projekte obnove infrastrukture i poticanja ruralnog razvoja.

 

Poduzetnička rezilijentnost

GEM istraživanja često naglašavaju važnost rezilijentnosti poduzetnika u izazovnim ekonomskim uvjetima, a poduzetnici u Hrvatskoj, posebice u manje razvijenim područjima poput Sisačko-moslavačke županije, moraju pokazati visok stupanj otpornosti.

Poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji često moraju prilagoditi svoje poslovne modele zbog promjenjivih tržišnih uvjeta i ekonomskih šokova, kao što su potresi, koji su dodatno opteretili poslovanje u ovoj regiji. Ta sposobnost prilagodbe ključna je za njihov opstanak i dugoročni uspjeh.

Istraživanja pokazuju da poduzetnici u Hrvatskoj pokazuju visok stupanj otpornosti usprkos nepovoljnom poslovnom okruženju. U Sisačko-moslavačkoj županiji, nakon prirodnih katastrofa poput potresa, mnoga poduzeća su nastavila s radom unatoč uništenju infrastrukture i gospodarskoj stagnaciji, pokazujući snažnu želju za preživljavanjem i oporavkom.

Unatoč izazovima, ova županija ima potencijal za razvoj, osobito u sektorima poljoprivrede i ekološke proizvodnje, uz adekvatnu podršku u infrastrukturi i financiranju. Uz dodatne napore na razvoju edukacijskih programa i lakši pristup financijskim poticajima, lokalni poduzetnici bi mogli brže iskoristiti regionalne prednosti.

 

U konačnici, možemo zaključiti kako je obrtništvo svakako in, ne samo zbog svoje estetske i funkcionalne vrijednosti, već i zbog svoje uloge u promicanju održivosti, očuvanju kulturne baštine, poticanju individualnosti i podršci lokalnom gospodarstvu. U svijetu koji se brzo mijenja, obrtništvo predstavlja sidro koje nas povezuje s prošlošću, ali i most prema budućnosti gdje se cijeni kvaliteta, kreativnost i održivost. Kroz podršku obrtništvu, ne samo da obogaćujemo svoje živote unikatnim i vrijednim predmetima, već i gradimo bolje, održivije i raznolikije društvo.

 

Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić

 

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2024. godinu.