Izazovi obrazovanja u Osnovnoj školi Dvor: Učenici srpske nacionalnosti odbijaju učiti o Domovinskom ratu i ići u Vukovar jer imaju svoju viziju povijesti

Donosimo drugi dio priče o izazovima obrazovanja u ruralnim područjima Banovine s fokusom na Osnovnu školu Dvor. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Dvoru živi 2996 stanovnika, od kojih većinu čine pripadnici srpske nacionalne manjine (67,26 posto), dok Hrvati čine manje od trećine stanovništva (29,42 posto). Takva demografska slika dodatno naglašava probleme suživota i obrazovanja koji je često preopterećen nacionalnim i kulturnim razlikama. Dok se mnoge škole u Hrvatskoj suočavaju s nedostatkom nastavničkog kadra i s nedostatkom financijskih sredstava, u Dvoru su ti izazovi dodatno otežani povijesnim, nacionalnim, vjerskim i kulturnim razlikama koje produbljuju podjele. No, unatoč poteškoćama s kojima se suočavaju, strah od javnog iznošenja negativnih stavova je puno veći. To je i razumljivo obzirom da život u tako maloj sredini podrazumijeva da se svi poznaju, a negativni komentari itekako se mogu odraziti negativno na život učenika čiji roditelji bi javno iznijeli ono što ih smeta u školi. Razgovarali smo s nekoliko roditelja koji su zamolili za anonimnost obzirom na osjetljivost problema koji im smeta.

Odgojni problemi i izazovi u obrazovanju

Dvoje roditelja koji su odlučili otvoreno progovoriti koji je najveći izazov s kojim se nose u obrazovanju svoga djeteta ukazali su na problem koji nadilazi samu kvalitetu obrazovnog procesa. Naglašavaju da glavni izazov leži u odgojnoj dimenziji te u nepoštivanju državnog kurikuluma od strane učenika srpske nacionalnosti.

–  Mi Hrvati smo manjina ovdje, iako smo u svojoj domovini, govore nam naši sugovornici.

Jedan od najozbiljnijih problema na koji ukazuju odnosi se na to da određeni broj učenika srpske nacionalnosti odbija učiti gradivo o Domovinskom ratu. Navode primjer jednog učenika srpske nacionalnosti koji je odbio odgovarati gradivo o Domovinskom ratu. Taj učenik nije snosio posljedice barem u obliku negativne ocjene iz toga gradiva, a učitelj je zaključio ocjenu iz povijesti iako nije savladao dio gradiva koji se odnosi na ključne događaje iz novije hrvatske povijesti.

– On i njegova obitelj imaju svoju verziju povijesti, a mi moramo to tolerirati, dodaje jedan roditelj tako ukazujući na problem različitih interpretacija povijesti koji se reflektira na školsku zajednicu.

Prema ovim roditeljima, našim anonimnim sugovornicima, ovakvi slučajevi nisu iznimka. Smatraju da oko 40 posto učenika srpske nacionalnosti pokazuje otvoreno nepoštovanje prema hrvatskoj državi, odbijajući sudjelovati u aktivnostima koje afirmiraju nacionalni identitet i važne povijesne događaje. Primjerice, mnogi učenici ne žele ići na školske izlete u Vukovar. Doduše, takvi izleti su fakultativne prirode i nisu obvezni, ali reflektiraju stav s kojim stasa nova generacija. Izostanak sankcija ili bilo kakvih odgojnih mjera stvara osjećaj nepravde među hrvatskom manjinom u školi, a istovremeno produbljuje jaz između dviju zajednica.

Izleti i vjerski aspekti obrazovanja

Još jedan problem na koji upozoravaju jest segregacija u školskim aktivnostima koje uključuju religijske aktivnosti. Primjerice, tijekom izleta u Mariju Bistricu dobar dio učenika pravoslavne vjeroispovijesti odbilo je sudjelovati, iako su za njih bile organizirane zasebne aktivnosti dok su katolička djeca bila u crkvi. Kasnije je za pravoslavne učenike organiziran drugi izlet, na kojem katolički učenici nisu pozvani. Naši sugovornici smatraju da takav pristup, koji dodatno dijeli učenike po vjerskoj osnovi, stvara još dublje podjele.

– To nije u redu. To je sjeme mržnje koje ne može donijeti ništa dobro u budućnosti, zaključuju.

Odlazak mladih nastavnika i problem nastavničkog kadra

Jedan od dugoročnih problema s kojim se suočava Osnovna škola Dvor je nedostatak učitelja. Zbog izolirane lokacije i loših gospodarskih uvjeta, mnogi mladi nastavnici vide Dvor samo kao privremenu destinaciju na početku svoje karijere. Čim im se pruži prilika za bolje zaposlenje u urbanim sredinama, oni napuštaju školu. Takva situacija ostavlja školu bez stabilnog i iskusnog nastavničkog kadra, što se direktno reflektira na kvalitetu obrazovanja.

– Bilo je nekoliko predivnih nastavnika, ali svi su otišli, govore nam ovo dvoje roditelja naglašavajući da ne mogu zamjeriti onima koji napuštaju Dvor u potrazi za boljim uvjetima života. Ostali nastavnici, koji su uglavnom pred mirovinom, suočeni su s teškim zadatkom održavanja obrazovnog standarda u sredini koja pati od opće nezainteresiranosti sustava za razvoj i unapređenje kako školskog sustava tako i čitavog mjesta.

Manjak izvannastavnih aktivnosti i utjecaj na djecu

Osnovna škola Dvor također pati od ozbiljnog nedostatka izvannastavnih aktivnosti, što je dodatni problem za djecu koja rastu u siromašnom okruženju s ograničenim mogućnostima za razvoj talenata. Djeca u većim gradovima, poput Siska ili Zagreba, imaju pristup brojnim sportskim i kulturnim aktivnostima koje im omogućuju razvoj različitih vještina, dok su učenici iz Dvora suočeni s vrlo ograničenim izborom.

Sugovornici ističu da su jedine izvannastavne aktivnosti koje škola trenutno nudi karate i nogomet, što nije dovoljno za razvoj različitih interesa i talenata.

– Ovdje talenti u sportu propadaju, govore nam naglašavajući da je to rezultat ne samo loše organizacije, već i opće nebrige o potrebama djece u ruralnim sredinama.

Problem je puno dublji – kulturni i društveni kontekst

Slučaj Osnovne škole Dvor otkriva dublje društvene i kulturne izazove s kojima se suočava obrazovni sustav u mjestima koji su nacionalno podijeljeni. Ova situacija nije specifična samo za Dvor. Slični problemi mogu se primijetiti i u drugim ruralnim dijelovima Hrvatske gdje su demografske i kulturne razlike snažno izražene.

Naši sugovornici upućuju apel za većim uključivanjem nadležnih institucija u rješavanje ovoga problema koji guranjem pod tepih neće nestati. Naprotiv, njegovo ignoriranje može samo pogoršati suživot u multietničkim sredinama. Pokušali smo kontaktirati ravnateljicu škole Mateu Sokač Terešak, ali iako je obećala odgovoriti na pitanja to nije učinila. Također, načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina nije odgovorio na naš upit.

Potrebno je pronaći načine za bolje razumijevanje i suradnju između različitih nacionalnih zajednica kako bi se izbjegle daljnje podjele i izgradila inkluzivna školska sredina u kojoj će se poštivati državne vrijednosti, ali i prava manjina.

Sanja Blažević
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
(Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama – Poticanje kvalitetnog novinarstva 2024.)