Više od 10 posto djece i mladih od 10 do 19 godina ima neki oblik mentalnog poremećaja
Posljedice pandemije izazvavane koronavirusom, a u Hrvatskoj još dodatno posljedicama katastrofalnog potresa iz 2020. godine, pokazuju kako bi djeca i mladi mogli bi osjećati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i opću dobrobit u narednim godinama.
Naime, prema istraživanju UNICEF-a o mentalnom zdravlju djece i mladih u svijetu za 2021.godinu pokazuje kako više od 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima dijagnosticirani mentalni poremećaj, te kako gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini.
Prema ovom istraživanju učestalost mentalnih poremećaja kod djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto dok je za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost 13,2 posto. Procjenjuje se da 9 milijuna djece i mladih u Europi, iz ove dobne skupine žive s nekim od mentalnih poremećaja. Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj, Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
U Hrvatskoj je, prema dostupnim podacima Stanje_djece_-_Europa.pdf (unicef.org), učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka (10,9 posto) nego kod djevojčica (12,1 posto).
U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina.
U Hrvatskoj postoje institucije, poput Hrabrog telefona, koja je besplatna telefonska linija za djecu i mlade koja pruža emocionalnu podršku, savjete i informacije. Pozivom na broj 116 111, mladi mogu razgovarati s obučenim stručnjacima o svojim brigama i problemima.
