Hrvatska izumire: U deset godina prepolovljen broj učenika u školama na Banovini
Od stjecanja neovisnosti, Hrvatska se suočava s jednim od svojih najtežih izazova –depopulacijom i izumiranjem stanovništva. Iako su implementirane brojne strategije i akcijski planovi, demografska slika Hrvatske ostaje zabrinjavajuća. Posebno je pogođena Sisačko-moslavačka županija, čiji se ruralni dijelovi još uvijek oporavljaju od ratnih razaranja, posljedica potresa i pandemije koronavirusa.
Drastični pad broja stanovnika
Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju alarmantno smanjenje broja stanovnika u općinama Dvor, Hrvatska Dubica, Sunja te gradovima Hrvatska Kostajnica i Petrinja.
Dvor: Godine 2011. u Dvoru je živjelo 5,570 stanovnika. Deset godina kasnije, broj stanovnika smanjio se za 55%, na svega 2,996 osoba.
Hrvatska Dubica: Broj stanovnika pao je sa 2,089 (2011.) na 1,462 (2021.).
Hrvatska Kostajnica: 2011. godine imala je 2,756 stanovnika, a 2021. godine taj broj se smanjio na 1,879.
Sunja: Broj stanovnika smanjen je sa 5,748 (2011.) na 4,124 (2021.).
Petrinja: 2011. godine u Petrinji je živjelo 24,671 stanovnik, a 2021. godine taj broj je pao na 19,950.
Ovi podaci jasno pokazuju ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem. Smanjenje broja stanovnika neminovno vodi do smanjenja broja učenika u osnovnim i srednjim školama na tom području.
Utjecaj na odgojno-obrazovni sustav
Depopulacija se direktno odražava na obrazovni i odgojni sustav. Na primjer, Osnovnu školu Dvor je na početku školske godine 2015./2016. pohađalo 224 učenika, dok je 2022./2023. taj broj pao na samo njih 120. Slični padovi zabilježeni su i u drugim školama:
Hrvatska Dubica: Broj učenika je sa 182 (2015./2016.) pao na 97 učenika (2022/2023.)
Hrvatska Kostajnica: Broj učenika 2015./2016. iznosio je 296, a 2022./2023 svega 97.
Sunja: Imala je 345 učenika 2015./2016., a 242 na početku školske godine 2022./2023.
Petrinja: Devet osnovnih škola u Petrinji pohađalo je 2,194 učenika školske godine 2015./2016., dok je osam godina kasnije u osnovnu školu krenulo skoro tisuću učenika manje, njih 1345.
Ovi podaci ukazuju na potrebu za prilagodbom i reformom obrazovnog sustava kako bi se osigurala kvaliteta obrazovanja i prilagodilo promjenjivim demografskim uvjetima.
Potreba za reformama
Svi podaci upućuju da se hrvatski obrazovni sustav mora prilagoditi novim trendovima i brzim promjenama koje su osobito vidljive u ruralnim područjima. Ekstremno smanjenje populacije, osobito školske djece neminovno utječe i na kvalitetu nastave i izvannastavnih aktivnosti. Sve teže je osigurati mladu radnu snagu koja je spremna za nove tehnologije i uvjete na tržištu rada. Promjene su nužne kako bi se osigurale jednake mogućnosti za svu djecu i mlade. Potrebno je osigurati da svako dijete i mlada osoba može ostvariti svoj puni potencijal, u skladu s Ustavom i zakonskim propisima, bez obzira na spol, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Svako dijete u Hrvatskoj treba imati jednake uvjete i mogućnosti obrazovanja jer i državna matura je za sve jednaka.
Sanja Blažević
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
(Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama – Poticanje kvalitetnog novinarstva 2024.)
