Društvene mreže i vršnjačko nasilje
U današnjem digitalnom dobu, društvene mreže postale su integralni dio svakodnevnog života većine nas, a uz brojne pogodnosti, one su također postale prostor za vršnjačko nasilje.
Što polaznici naših radionica u sklopu projekta Edukativna tiktologija, financiranog od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, misle o nasilju na društvenim mrežama doznali smo iz analize anonimne ankete.
Premda više od 70 posto njih dnevno provede između 3 i 6 sati na društvenim mrežama čak njih 70 posto izjavljuje da nikad nisu bili žrtve nasilja na društvenim mrežama, dok 13 posto izjavljuju da su ponekad bili žrtve nasilja.
Ipak, u anketama priznaju da su svjedočili vršnjačkom nasilju na društvenim mrežama i to su najčešće bili uvredljivi komentari, ružni komentari pod krinkom šale i razna uznemiravanja putem poruka. Nakon što su svjedočili tom nasilju kod njih je prevladavao osjećaj tuge, više od 50 posto, te osjećaji uznemirenosti i ljutnje.
Na pitanje jesu li reagirali na vršnjačka nasilja na društvenim mrežama kad su ih uočili u nijansama se razlikuju odgovori da su reagirali i da nisu reagirali. Ispitanici, sudeći po rezultatima ankete, ipak imaju razvijeno samopouzdanje te većinu njih, oko 70 posto, uopće ne brinu reakcije drugih korisnika na društvenim mrežama.
O svom iskustvu s vršnjačkim nasiljem na društvenim mrežama uglavnom razgovaraju sa svojim prijateljima i roditeljima, dok oko 40 posto ispitanika navodi da o tome s nikim ne razgovara.
Slučajeve vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama prijavilo je tek 20 posto ispitanika, a učenici odgovaraju kako najviše povjerenja za prijavu takvih slučajeva imaju u roditelje i prijatelje, te administratorima društvenih mreža.
Svi ispitanici smatraju da vršnjačko nasilje putem društvenih mreža utječe na mentalno zdravlje i to ponajviše na način da žrtve gube samopoštovanje i samopouzdanje, te sa doživljavaju stres, anksioznost i depresivna stanja. Veseli podatak da ipak oko 70 posto ispitanika s roditeljima razgovara o problemima vršnjačkog nasilja. Dok ih 53 posto smatra da roditelji imaju dovoljno znanja i savjeta koje im mogu pružiti u slučajevima vršnjačkog nasilja, 30 posto učenika navodi da njihovi roditelji nemaju ta znanja.
Smatraju da bi škole i ostale institucije mogle biti više informirane o problemu vršnjačkog nasilja, ali da su oni ipak imali dovoljno podrške i informacija o sigurnom korištenju društvenih mreža. Ovi rezultati otvaraju mogućnost školama i udrugama civilnog društva da uključe roditelje u edukacije o tome kako biti podrška djetetu u slučajevima da i ono bude žrtva takvog nasilja.
Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić
Izvor fotografije:sini.hr
