Koliko mi daleko sjećanje seže prisjećam se kako je moja baka u kupaonici imala samo dvije kreme, jednu za lice i jenu za ruke. Premda su tada već postojale dnevne i noćne kreme moja je baka vjerovala samo jednoj kremi i ne sjećam se da se ikada žalila na svoju kožu.

Na drugiu stranu pak ja sam nekako već od 40-te godine počela osjećati kako mi se koža polako mijenja, da je dehidrirana, a spašava me jedino, kako mi je rekao jedan dermatolog, višak masti općenito u organizmu pa me tako ta moja masnoća spašava od vidljiviviji bora.

No, šalu na stranu u razdoblju perimenopauze počinjemo primjećivati promjene na koži, a kreme koje su nam do tada savršeno odgovarale više nam ne pašu. Koža nam postaje suša, tanka i siva, a bore vidljivije. Ove promjene nisu pak samo odraz kronološkog starenja već direktna posljedica hormonskih fluktuacija i drastičnog pada estrogena koji ima važnu ulogu u održavanju strukture, gustoće i mladolikosti naše kože.

Tijekom preimenopauze razina estrogena počinje kaotično fluktuirati, često uz razdoblja prividnog viška, što može dovesti do iznenadnih stanja pojačane osjetljivosti, reaktivnosti, crvenila i neočekivanih hormonalnih akni posebno duž linije čeljusti. Ovo je razdoblje svojevrsne zbrke u kojoj se koža pokušava priviknuti na promjene. Međutim menopauza donosi značajan i trajan pad proizvodnje estrogena što drastično utječe na kvalitetu kože. Nedostatak estrogena aktivira lanac bioloških reakcija koje dramatično mijenjaju strukturu i funkciju dermalnog i epidermalnog sloja pa se tako odjednom usporava, od proizvodnje kolagena, obnove stanica, pa čak i funkcija lojnih žlijezda. Koža se ne samo da vizualno mijenja već joj se mijenja i njezina biološka otpornost i sposobnost samoobrane.

Procjenjuje se da unutar prvih pet godina menopauze koža može izgubiti i do 30 posto kolagena što je najvidljiviji i najdramatičniji učinak hormonalnog pada. Gubitak kolagena nastavlja se sporijim, ali postojanim tempom, oko 2% godišnje. Taj početni šok napravi nam najveću štetu što rezultira naglim povećanjem dubine bora i opuštenosti.

Hormonalne promjene ne utječu samo na vanjski izgled već na temeljnu arhitekturu kože.

Gubitak čvrstoće i strukturalni kolaps, stanjivanje dermisa, najizraženija je i  najštetnija promjena. Estrogen direktno stimulira fibroblaste, specijalizirane stanice u dermisu odgovorne za proizvodnju proteina strukture kolagena koji daju snagu i volumen, te elastina koji daje oporavak i elastičnost. S padom estrogena aktivnost fibroblasta se dramatično usporava, gotovo zaustavlja.

Posljedice su smanjena sinteza kolagena što znači da se stari kolagen brže razgrađuje nego što se zamjenjuje novim. Koža postaje tanka, opuštena, gubi svoju prirodnu potporu, a konture lica omekšavaju i padaju. Također, smanjenje proteoglikana i hijaluronske kiseline u dermisu, molekula koje djeluju kao spužve za vodu, dodatno smanjuje sposobnost kože da zadrži vlažnost što pak dovodi do gubitka volumena i pojave dubljih gravitacijskih bora. Stanjuje se i potkožni masni sloj, hipodermis, koji daje punoću i mladoliki izgled. Kombinacija stanjivanja dermisa i gubitka potkožne masti rezultira opuštenošću i izraženim borama.

Druga posljedica gubitka estrogena je kronična suhoća i dehidracija, odnosno narušavanje barijerne funkcije. Nedostatak estrogena ima direktan utjecaj na epidermalnu barijeru kože koja služi kao zid obrane od vanjskih agresora i sprječava isušivanje. Smanjuje se proizvodnja lipida, prirodnih ulja, posebno ceramida, ključnih masnih kiselina koje zatvaraju pukotine u barijeri što rezultira povećanim transepidermalnim gubitkom vode. Koža postaje trajno suha, sklona perutanju, kroničnoj iritaciji, osjećaju neugodnog zatezanja i često svrbežu, posebno na tijelu. Funkcija lojnih žlijezda se smanjuje. Iako to sprječava masnu kožu i akne, za razliku od tinejdžerskih godina, nedostatak sebuma znači nedostatak prirodnog površinskog zaštitnog filma čineći kožu mnogo osjetljivijom na vanjske stresore, promjene temperature i kemijske iritanse. Mnoge žene u ovom razdoblju razvijaju novu osjetljivost na proizvode koje su prije koristile bez problema.

Osim toga, koža se sporije obnavlja jer se stanični promet u epidermisu značajno usporava. Umjesto 28 dana ciklus obnove može trajati 40, 50 ili više dana. To rezultira nakupljanjem mrtvih stanica na površini što koži daje sivkast i beživotan ten, hrapavu teksturu i smanjenu reflektivnost svjetlosti. Zbog nakupljanja proizvodi za njegu teže prodiru u dublje slojeve. Istraživanja su pokazala da deficit estrogena ometa prirodni proces upale i zacjeljivanja rana čineći kožu ranjivijom na ozljede, ogrebotine i otežavajući oporavak nakon agresivnijih dermatoloških ili kirurških zahvata. Dugoročno, ovaj sporiji oporavak može dovesti do vidljivijih ožiljaka.

I dok su akne uzrokovane androgenima češće u preimenopauzi u menopauzi često dolazi do pojave “staračkih” pjega zbog kronične kumulativne izloženosti suncu u kombinaciji sa stanjivanjem kože i lošijom regulacijom melanocita.

Mnoge žene primjećuju i pojačano crvenilo, proširene pore ili razvoj vidljivih kapilara na obrazima i nosu. To je izravna posljedica smanjenja gustoće potpornog vezivnog tkiva oko krvnih žila jer krvne žile su manje podržane i lakše pucaju ili postaju trajno proširene. U nekim slučajevima kronični nedostatak estrogena može uzrokovati i povećanje dlakavosti lica zbog relativne dominacije androgena, muških hormona, koji ostaju u cirkulaciji.

Ženama u ovom razdoblju potrebna je aktivna i promišljena njega koja nadoknađuje strukturne deficite, jača barijeru i potiče regeneraciju. Fokus se pomiče s prevencije na intenzivnu restauraciju.

U ovom razdoblju intenzivna hidratacija obnavlja barijeru kože ceramidima, hijaluronskom kiselinom različitih masa, poput uree i glicerina, te uljima bogatim omega mastima. Retinoidi poput retinaldehida ili inkapsuliranog retinola potiču kolagen i turnover, no njih mu kozmetičku rutinu trebamo uvoditi oprezno sandwich metodom zbog osjetljivosti. Vitamin C jutrom štiti od radikala i sinteza kolagena, niacinamid smiruje upale i jača barijeru, uz obvezni SPF 30+ za prevenciju oštećenja. Fitoestrogeni iz soje ili crvene djeteline i HRT poboljšavaju elastičnost, dok profesionalni tretmani poput skinboostera, mikronidlinga s RF-om i kolagenskih peptida grade strukturu. Mediteranska prehrana, najmanje sati sna, smanjenje stresa i izbjegavanje pušenja/alkohola podržavaju regeneraciju naše kože iznutra.

Koraljka Djetelić / Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu