Kada pomislimo na estrogen vjerojatno nam je prva asocijacija reprodukcija, menstrualni ciklus ili trudnoća. Većina nas naučila je u školi da je estrogen ženski hormon koji omogućuje začeće i nošenje djece. Međutim, ta definicija drastično potcjenjuje ulogu koju ovaj hormon zapravo ima u našem tijelu. Estrogen je puno više od hormona plodnosti, i tek kada razine estrogena počnu padati tijekom perimenopauze i menopauze mnoge žene počinju shvaćati koliko je ovaj hormon bio ključan za njihovo svakodnevno funkcioniranje.

Kada govorimo o estrogenu zapravo govorimo o skupini steroidnih hormona, a tri glavna estrogena u ženskom tijelu su estradiol, estron i estriol. Estradiol je najmoćniji i najzastupljeniji tijekom reproduktivnih godina. Estron postaje dominantniji nakon menopauze, dok je estriol najvažniji tijekom trudnoće. Svaki od ovih hormona ima svoje specifične uloge, ali zajedno oblikuju naše tijelo, raspoloženje i zdravlje na načine koje često primjećujemo tek kada ih nestane.

Jedan od najprepoznatljivijih i najčešćih simptoma pada estrogena su valunzi i noćno znojenje i većina žena koja prolazi kroz menopauzu zna kako je teško nositi se s iznenadnim valovima vrućine, crvenilom lica i vrata, kapima znoja koje se pojavljuju bez ikakve naznake. A najgori su oni noćni koji nas bude usred sna potpuno natopljene znojem i primoravajući nas da presvlačimo.

Ono što se zapravo događa ima vrlo konkretno znanstveno objašnjenje. U našem mozgu postoji struktura zvana hipotalamus koji djeluje kao glavni termostat tijela. Hipotalamus konstantno prati temperaturu tijela i aktivira mehanizme hlađenja ili grijanja kada je potrebno. Kada je vruće širi krvne žile na koži i aktivira znojne žlijezde da bi se tijelo ohladilo. Kada je hladno sužava krvne žile i aktivira drhtanje da bi proizvelo toplinu.

Estrogen igra ključnu ulogu u tome kako hipotalamus određuje temperaturu koju smatra normalnom i oko koje održava ravnotežu. Kada razine estrogena padnu hipotalamus postaje preosjetljiv i neuravnotežen pa počinje interpretirati normalnu tjelesnu temperaturu kao previsoku i aktivira mehanizme hlađenja čak i kada to nije potrebno pa je rezultat je taj nagli val vrućine, širenje krvnih žila i znojenje.

Za ženu u perimenopauzi ovo može značiti doživljavanje i do desetak valunga dnevno, a noćni valunzi posebno su problematični jer direktno narušavaju kvalitetu sna.

Raspoloženje i kognitivne funkcije također među prvima osjećaju posljedice pada estrogena, a razlog je u tome što estrogen ima izravnu ulogu u regulaciji neurotransmitera,– kemijskih poslanika u mozgu koji kontroliraju sve od raspoloženja do pamćenja.

Estrogen modulira serotonin, neurotransmiter koji nas čini sretnima, mirnima i emocionalno stabilnima. On to čini na nekoliko načina. Jedan od njih je da estrogen povećava proizvodnju serotonina tako što stimulira enzim odgovoran za njegovu sintezu. Drugi je način da smanjuje razgradnju serotonina tako što inhibira enzim koji ga razlaže, dok na treći način estrogen utječe na receptore koji primaju serotoninske signale čineći ih osjetljivijima. Kada estrogen padne svi ovi procesi su poremećeni. Proizvodi se manje serotonina, više se razgrađuje, a receptori postaju manje osjetljivi. Rezultat je pad raspoloženja, pojava anksioznosti, razdražljivosti ili osjećaja tuge.

Estrogen također utječe na dopamin, neurotransmiter odgovoran za motivaciju, zadovoljstvo i osjećaj nagrade. Dopamin je ono što nas tjera da ustanemo ujutro s entuzijazmom, što nam daje energiju da se bavimo stvarima koje volimo, što nas čini zainteresiranima za svijet oko nas. Kada estrogen padne, a s njim i dopaminska signalizacija, gubimo motivaciju i imamo manjak interesa za aktivnosti koje su nas nekada radovale.

Promjene nisu samo u kemiji mozga već su one i u samoj strukturi. MRI studije mozga pokazale su da smanjenje estrogena mijenja aktivnost hipokampusa, područja mozga ključnog za pamćenje i učenje. Hipokampus je bogat estrogenskim receptorima što znači da je posebno osjetljiv na promjene u razinama ovog hormona. Kada estrogen padne aktivnost hipokampusa se smanjuje, a to se manifestira kao poteškoće s kratkoročnim pamćenjem, teškoće s pronalaženjem riječi, osjećaj mentalnog zamagljenja.

Dakle, ono što nazivamo brain fog nije samo naš subjektivni problem već su to stvarne kognitivne promjene koje proizlaze iz toga što mozak više nema dovoljno estrogena da bi optimalno funkcionirao.

Zbog estrogena moramo pripaziti i na naš krvožilni sustav jer upravo zabvaljujući njemu tijekom reproduktivnih godina žene imaju značajno manji rizik od srčanih bolesti u usporedbi s muškarcima iste dobi. Međutim, nakon menopauze ta prednost nestaje, a rizik od kardiovaskularnih bolesti dramatično raste. Neke statistike govore kako žene nakon menopauze imaju dvostruko veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi s onima u reproduktivnoj dobi. Srčane bolesti postaju vodeći uzrok smrti kod žena nakon šezdesete godine života što je dramatična promjena u odnosu na premenopauzalno razdoblje kada su srčane bolesti relativno rijetke kod žena. Ova promjena nije posljedica starenja samo po sebi, već specifično gubitka zaštitnog učinka estrogena.

Pad estrogena utječe i na naše kosti. Naše kosti živo su tkivo koje se konstantno obnavlja kroz dva suprotna procesa pa tako osteoblasti su stanice koje grade novu kost, dok su osteoklasti stanice koje razgrađuju staru kost. U zdravom tijelu ova dva procesa su u ravnoteži i koliko se kosti razgradi toliko se i izgradi. Estrogen ima ključnu ulogu u održavanju te ravnoteže jer on usporava aktivnost osteoklasta, tih stanica koje razgrađuju kost.

Kada razine estrogena padnu tijekom menopauze, osteoklasti postaju puno aktivniji. Oni počinju razgrađivati kost brže nego što je osteoblasti mogu graditi pa je rezultat gubitak koštane mase i smanjenje gustoće kostiju, stanje koje poznajemo kao osteoporoza. Kosti postaju poroznije, šuplje, krhke, odnosno gube svoju strukturalnu čvrstoću i postaju sklone prijelomima čak i pri minimalnim traumama.

Gubitak koštane mase ne događa se ravnomjerno. On je najbrži u prvih nekoliko godina nakon menopauze, upravo kada je pad estrogena bude najdrastičniji. Žena može izgubiti i do deset posto koštane mase u prvih pet godina nakon menopauze pa to objašnjava zašto je upravo to razdoblje kritično za prevenciju osteoporoze.

Koža je najveći organ našeg tijela i estrogen ima značajan utjecaj na njezino zdravlje i izgled. Estrogen stimulira fibroblaste, stanice u dermisu koje proizvode kolagen i elastin, dva ključna proteina koja održavaju kožu čvrstom, glatkom i elastičnom. Kolagen daje koži strukturu i čvrstoću, dok elastin omogućuje koži da se rastegne i vrati u svoj izvorni oblik.

Tijekom reproduktivnih godina, kada su razine estrogena visoke, koža proizvodi dovoljno kolagena i elastina da ostane čvrsta i elastična. Mali rezovi i ogrebotine brzo zacjeljuju, koža se brzo oporavlja od izlaganja suncu ili drugih oštećenja. Međutim, kada estrogen padne tijekom menopauze proizvodnja kolagena se dramatično smanjuje pa neke studije pokazuju kako žena može izgubiti do trideset posto kolagena u koži u prvih pet godina nakon menopauze.

Rezultat tog gubitka kolagena očit je. Koža postaje tanja i sušija jer gubi sposobnost zadržavanja vlage, bore se pojavljuju brže i postaju dublje, posebno oko očiju, usta i na čelu, koža gubi svoju elastičnost i počinje visjeti, posebno na licu, vratu i rukama. Ona postaje krhkija i lakše se ozljeđuje. Ali promjene nisu ograničene samo na kožu. Estrogen također utječe na vezivno tkivo u cijelom tijelu uključujući ligamente i tetive pa ligamenti postaju manje elastični i skloniji ozljedama. To objašnjava zašto neke žene u menopauzi primjećuju povećanu učestalost istegnuća, problema sa zglobovima ili bolova u tetivama. Gubitak elastičnosti ligamenata također može pridonijeti problemima poput spuštanja maternice ili urinarnoj inkontinenciji.

Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu