Nalaz denzitometrije koji pokazuje osteopeniju često izaziva zabrinutost, no to je dijagnoza koja je ustvari upozorenje da kosti gube svoju snagu, no da je još uvijek nisu izgubile. I to nam je upozorenje da napravimo neke promjene u životnim navikama.

Premda vanjski nevidljiva ta dijagnoza u stvari je tiho upozorenje da kosti počinju gubiti svoju gustoću i snagu. No ona nije presuda, nego poziv na promjenu jer kad čujemo ovu dijagnozu samo trebamo prihvatiti da još imamo vremena djelovati kako bi se proces zaustavio ili čak djelomično preokrenuo. Stručnjaci naglašavaju da je osteopenija u velikom broju slučajeva reverzibilna ako se reagira na vrijeme.

Znanost danas jasno pokazuje da kosti nisu statične strukture, nego živo tkivo koje se neprestano obnavlja. Svaka kost u našem tijelu stalno se razgrađuje i ponovno gradi kroz složeni ciklus koji ovisi o hormonima, prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

U ovom postupku razgradnje i gradnje kostiju imaju glavnu ulogu imaju osteoblasti, osteoklasti i osteociti.

Osteoblasti su stanice koje grade novu kost i one proizvode kolagen i mineralne tvari koje čine čvrstu osnovu kosti. Osteoklasti su pak stanice koje razgrađuju staro ili oštećeno koštano tkivo i oslobađaju minerale nazad u krv. Osteociti su nastali od osteoblasta, nadziru mineralsni sustav i signaliziraju kad je vrijeme za obnovu.

Kad je sustav uravnotežen razgradnja i obnovljanje kostiju odvija se skladno. No, kada taj proces počne gubiti ravnotežu, kada gubimo više kostiju negos stvaramo i kad prevladava aktivnost osteoklasta nad osteoblastima, naše kosti postaju tanje i poroznije.

I upravo tada dolazimo u razdoblje kad agubimo koštanu masu, ne još toliko da bi uzrokovalo prijelome, već u faz kada nam tijelo traži pomoć.

Kako sad pomoći svom tijelu? Prvo moramo biti svjesne da nema rezultata preko noći, odnosno da je proces dugotrajan. To znači da niti jedan pripravak, dijeta ili par dana vježbanja neće donijeti rezultate u kratkom vremenu već da je za promjene potreban rad od više mjeseci.

Ono što mnoge studije pokazuju jest važnost fizičke aktivnosti.  Naime, Istraživači iz bolnice Brigham and Women’s Hospital (BWH) otkrili su da redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, može pomoći u smanjenju rizika od osteoporotskog prijeloma kuka kod žena u postmenopauzi. U ovom istraživanju pokazalo je tjelesno aktivne žene imaju znatno manji rizik od prijeloma kuka, i to za 40 posto, u odnosu na žene koje se nisu bavile fizičkom aktivnosti.

Dakle, jedna od prvih aktivnosti žena bi mogla biti hodanje u trajanju od sat vremena nekoliko puta tjedno. Osim toga, i vježbe snage  mogu znatno utjecati na stvaranje nove kosti jer mehanički pritisak gradi novu kost pa ne bi bilo loše onda u svoju svakodnevicu uključiti ni vježbe s malim utezima.

No, ne treba zaboraviti niti na promjenu načina prehrane i preusmjeravanje na prehranu bogatu vitaminima i mineralima koje grade i obnavljaju koštano tkivo, a to su kalcij, fosfor, vitamin D, magnezij, vitamin K i vitamin C.

Kalcij nam je osnovni element građe zubiju i kostiju, a njegov manjak dovodi do povećanja rizika od lomova. Njega možemo konzumirati iz mlijeka i mliječnih proizvoda, lisnatog zelenog povrća, badema ili na primjer sardina. No, da bi kalcij biti iskoristiv potreban nam je i vitamin D koji omogućava njegovu apsorpciju i ugradnju u kosti. Vitamin D inače se stvara pod utjecajem sunčeve svjetlosto, no s obzirom da si većina nas ne može priuštit dovoljno vremena provedenog na suncu trebali povećati unos hrane bogate ribom i jajima. Dakle, kalcij i vitamin D dobitna su kombinacija za naše kosti u prevenciji osteoporoze. Iz ribe, mesa i jaja naš organizam crpi i fosfor koji zajedno s kalcijem kostima daje tvrdoću.

Magnezij pak pomaže u stabilizaciji minerala u kosti, dok vitamin K aktivira proteine koji vezuju kalcij u koštano tkivo.

Vitamin C je pak potreban za sintezu kolagena, bjelančevine koja kostima daje elastičnost.

Zato liječnici naglašavaju kako je prehrana koja sadrži ove nutrijente, uz redovitu tjelesnu aktivnost i boravak na suncu, najbolji recept za očuvanje naših kostiju, i to od rane mladosti.

Isto tako liječnici upozoravaju kako su iznimno važne i zdrave navike. Pušenje, naime, može narušiti ravnotežu stvaranja kostiju jer nikotin smanjuje dotok krvi u koštano tkivo i ometa djelovanje estrogena. Zato se osteopenija ranije razvija kod pušačica. Osim pušenja i alkohol, u većim količinama, usporava aktivnosti koje grade kosti jer usporavaju apsorpciju hranjivih tvari.

No, zdravlje kostiju ne ovisi samo o prehrani i kretanju, nego i o hormonskoj ravnoteži. Zato se neke žene odlučuju za nadomjesnu hormonsku terapiju koja, ako se počne koristtiti na vrijeme i pod liječničkim nadzorom, može usporiti gubitak koštane mase.

I zato, nalaz osteopenije treba nam biti motivirajući za prihvaćanjem novih i zdravijih navika.

Koraljka Djetelić/ Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu