Menopauza predstavlja značajan prijelaz u životu žene, obilježen prestankom menstruacije i padom razine spolnih hormona, osobito estrogena. To razdoblje donosi brojne promjene u organizmu koje mogu povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
U reproduktivnoj dobi estrogen, osobito estradiol, ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma lipida, održavanju elastičnosti krvnih žila, modulaciji upalnih procesa te regulaciji tonusa endotela (unutarnjeg sloja krvnih žila). Kada jajnici prestanu proizvoditi značajne količine estrogena, ti se zaštitni učinci smanjuju ili nestaju.
Pad estrogena pridonosi promjenama poput smanjene sposobnosti širenja krvnih žila i smanjene elastičnosti, promjenama u lipidnom profilu – povećanju LDL („lošeg“) kolesterola, smanjenju HDL („dobrog“) kolesterola i povišenju triglicerida. Osim toga, može doći do razvoja inzulinske rezistencije te povećanja arterijske krutosti (stvaranja „ukočenijih“ krvnih žila).
Žene u menopauzi često primjećuju i povećanu sklonost nakupljanju masnog tkiva u području trbuha. Premda te promjene nisu isključivo posljedica menopauze, njihov zajednički učinak povećava rizik od ateroskleroze, koronarne bolesti srca, moždanog udara i hipertenzije.
Stručnjaci naglašavaju da žene koje u menopauzu uđu prije 40. ili 45. godine života trebaju biti posebno oprezne jer raniji pad estrogena znači i raniji gubitak njegove zaštitne uloge. Meta-analize pokazuju da se kod tih žena rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno povećava.
Treba napomenuti i da menopauza ne djeluje izolirano: smanjenje razine estrogena često se poklapa s pojavom uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika, poput povišenog krvnog tlaka ili šećerne bolesti. Studija iz 2021. godine provedena u Kini (Combined effect of menopause and cardiovascular risk factors on death and cardiovascular disease: a cohort study, BMC Cardiovascular Disorders) pokazala je da kombinacija menopauze i postojećih rizičnih čimbenika dodatno povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Rizik također proizlazi iz promjena u raspodjeli masnog tkiva – takozvanog „menopauznog sala“. Istraživanja pokazuju da žene koje nakon menopauze značajno dobiju na tjelesnoj težini imaju veću arterijsku krutost u odnosu na one koje zadrže stabilnu težinu.
Neka istraživanja povezuju i izražene vazomotorne simptome (vrućinske valove i noćno znojenje) s lošijom funkcijom krvnih žila, uključujući zadebljanje stijenke karotidne arterije i smanjenu endotelnu funkciju.
Studija objavljena u Journal of the American Heart Association pokazala je da žene koje često doživljavaju iznenadne vrućine imaju veću debljinu karotidne intime – pokazatelja ranog aterosklerotskog procesa.
Menopauza je prirodan dio života svake žene, a njezino trajanje i intenzitet mogu utjecati na kardiovaskularno zdravlje. Posebno je važno da žene koje u menopauzu uđu prije 40. godine života ozbiljno shvate pad razine estrogena jer on zahtijeva dodatnu pažnju i preventivne mjere.
Također, žene koje su prošle kiruršku menopauzu, menopauza nastala nakon uklanjanja jajnika, trebaju biti svjesne da takav nagli i dramatični pad hormona može brzo povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od prirodne menopauze, koja se razvija postupno, kirurška menopauza uzrokuje trenutačni gubitak hormonske zaštite. Stoga te žene zahtijevaju posebnu medicinsku skrb i praćenje.
Što je dulje tijelo izloženo niskim razinama estrogena, to je veći kumulativni rizik od srčanih bolesti. Zato je iznimno važno redovito obavljati liječničke preglede i prilagoditi životne navike – prestati pušiti, zdravo se hraniti, redovito se kretati i održavati zdravu tjelesnu težinu – kako bi se ublažili štetni učinci hormonalnih promjena.
