Kad se dogodi već je kasno…često to kao roditelji govorimo djeci i mladima kada im želimo ukazati na potencijalne probleme koji mogu nastati prilikom korištenja društvenih mreža. No, svjesni da mladi uglavnom površno prihvaćaju savjete roditelja i odraslih u ovom smo tekstu odlučili objasniti zašto je važno sačuvati svoju privatnost na društvenim mrežama. A mi bi rekle i općenoito.
Svjesni smo su društvene mreže postale sastavni dio života mladih koji im omogućuje povezivanje s prijateljima, dijeljenje iskustava i istraživanje interesa. No, osim prednosti društvene mreže nose i određene rizike i česti nismo svjesni koliko podataka dijelimo online i koliko oni mogu utjecati na našu sigurnost, a ponekad i budućnost.
Zašto je važno zadržati svoju privatnost?
Privatnost na internetu ključno je pitanje u digitalnom dobu, a posebno za mlade jer ono što se objavi na webu uvijek tamo i ostaje. Naime, dijeljenje osobnih informacija može olakšati zlostavljanje, krađu identiteta i druge oblike online prijetnji, a time omogućavamo i online prijetnje. Potom, sve što se objavi na društvenim mrežama može utjecati na način na koji nas drugi doživljavaju, uključujući potencijalne poslodavce, obrazovne ustanove ili buduće partnere. Tako bi se jednog dana moglo dogoditi da neki poslodavac, bez obzira na vaše stručne kompetencije, ne primi baš sa simpatijom fotografiju na kojoj se s društvom zabavljate pjevajući na stolu jer možda ne želi riskirati da na nekom tvrtkinom partiju preuzmete mikrofon i zapjevate na stolu.
Privatnost nam omogućuje da sami odlučujemo koje informacije želimo podijeliti i s kime, a ne treba zaboraviti i kako prekomjerno dijeljenje i izloženost kritikama na društvenim mrežama mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih.
Dakle, nedovoljna svijest potrebi zaštite privatnosti može dovesti cyberbullyinga jer dijeljenje osobnih informacija može učiniti mlade metom zlostavljanja. Može nam se dogoditi i krađa identiteta jer hakeri i prevaranti mogu iskoristiti javno dostupne informacije za krađu identiteta. Nedovoljnom zaštitom privatnosti možemo dobiti i neželjenu pažnju pa nam tako, na primjer, fotografija nastala u gluho doba noći za koju smo već ujutro zažalili što smo je objavili, može stići do nekih osoba za koje baš nismo željeli da nas vide u tom stanju. A što je još gore, pa stoga treba stalno ponavljati, jednom objavljene informacije često ostaju dostupne čak i ako se kasnije izbrišu.
Postoje brojni načini na koje možemo zaštititi svoju privatnost na društvenim mrežama. Krenimo od provjere postavki privatnosti jer većina društvenih mreža omogućuje korisnicima da prilagode tko može vidjeti njihove objave, fotografije i osobne podatke. Preporučuje se postavljanje profila na “privatno”. Osim toga, postavljene postavke treba redovito ažurirati jer društvene mreže često mijenjaju politike privatnosti i stoga je važno redovito ih provjeravati. Treba izbjegavati i dijeljenje osjetljivih podataka poput adrese, broja telefona ili podataka o školi, ali i dijeljenju informacija o svojoj lokaciji.
Zato stručnjaci savjetuju da se koriste jedinstvene i složene lozinke za svaki račun te ih se redovito mijenjaju, te se treba uključiti dvofaktorsku autentifikaciju kao dodatni sloj zaštitet pristupa računu.
Zato, svjesno dijelite sadržaje i razmislite prije nego li nešto objavite. Možete si postaviti pitanje, na primjer, bi li ta objava mogla utjecati na vašu budućnost i izbjegavajte dijeljenje fotografija koje mogu ugroziti vašu privatnost ili sigurnost.
Redovito pratite aktivnosti, odnosno tko vas prati i tko ima pristup vašim objavama. Ako primijetite sumnjive profile među svojim pratiteljima, odmah ih blokirajte ili prijavite.
Ne zaboravite čitati i svakodnevno se educirati o prijetnjama na internetu jer je to ključno za njihovo izbjegavanje.
Inače, u Hrvatskoj imamo i zakonsku zaštitu privatnosti zahvaljujući Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) koja pruža snažnu zaštitu osobnih podataka svih korisnika, uključujući mlade. Prema GDPR-u, mladi imaju pravo biti informirani o načinu na koji se njihovi podaci koriste, zatražiti brisanje osobnih podataka, ali i prijaviti povrede privatnosti nadležnim tijelima.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2024. godinu.
