Posao ili pakiranje kofera? Pregled tržišta rada i zapošljavanja mladih u Sisačko-moslavačkoj županiji

„Ako ne nađem posao do kraja godine, idem u Irsku,“ kaže nam 27-godišnji Marko iz Petrinje, diplomirani strojar koji već dvije godine traži stalno zaposlenje u struci. Njegova priča nije iznimka, nego ogledalo šire stvarnosti Sisačko-moslavačke županije  — područja koje već godinama bilježi kontinuirani odlazak mladih, ponajviše zbog nedostatka prilika na tržištu rada.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Sisačko-moslavačkoj županiji je sredinom 2025. registrirano više od 1600 nezaposlenih mladih osoba do 30 godina. Iako se taj broj smanjuje u odnosu na prethodne godine, pad nije rezultat rasta zaposlenosti, već iseljavanja. Mladi odlaze u Zagreb, Rijeku i inozemstvo — ondje gdje se nude stabilniji ugovori, bolja plaća i osjećaj profesionalnog razvoja.

Županija ima potencijal, ali nema sustav koji bi mlade zadržao. Infrastruktura za zapošljavanje je ograničena, a gospodarstvo se još oporavlja od potresa i deindustrijalizacije. Nekada snažna industrijska baza — Rafinerija, Željezara, segment drvne i prehrambene industrije — danas je tek blijeda slika onoga što je hranilo generacije. Novi poslovi najčešće su u sektoru trgovine, logistike i ugostiteljstva, dok se rast bilježi u IT-u, obnovljivim izvorima energije i malim obrtima.

„Mladima se nude sezonski ili projektni poslovi, bez dugoročne sigurnosti,“ kaže poduzetnik iz Kutine, vlasnik male tvrtke za strojarsku automatiku. „Kvalificirani kadrovi odlaze jer ne mogu živjeti od pripravničke plaće, a mi ne možemo pratiti visinu tržišnih plaća u Zagrebu.“

 

U Sisačko-moslavačkoj županiji djeluju četiri srednje škole s tehničkim i obrtničkim programima, no nedostaje suradnje između obrazovnih ustanova i poslodavaca. Učenici često ne vide jasnu vezu između škole i mogućnosti zapošljavanja.

Razgovori s mladima otkrivaju frustracije. Mnogi srednjoškolci već tijekom školovanja razmišljaju o odlasku jer smatraju da lokalno tržište rada ne može odgovoriti na njihove ambicije. Studenti koji završe fakultete u Zagrebu rijetko se vraćaju, svjesni da bi se u rodnom kraju suočili s manjkom kvalitetnih prilika.

Anja, 19-godišnja maturantica iz Siska, kaže: „U školi nas ne pripremaju za realno tržište. Imamo praksu, ali nema garancije da će nas itko zaposliti.“

S druge strane, lokalni poslodavci žale se na manjak kvalificirane radne snage. Prema podacima HZZ-a, najtraženija zanimanja u Sisačko-moslavačkoj županiji su vozači, tesari, konobari i kuhari, dok stručnjaci iz STEM područja i dalje odlaze u metropolu.

Lokalni poduzetnici ipak ističu da, unatoč pesimističnoj slici, postoje i pozitivni pomaci. Industrijske zone u Sisku, Kutini i Novskoj privlače nove investitore, a posebno se ističe IT sektor u Novskoj, koji je u proteklih nekoliko godina zaposlio stotine mladih programera i kreativaca. Ipak, ti primjeri još su iznimka, a ne pravilo.

Poslodavci se suočavaju s paradoksom: dok mladi tvrde da posla nema, poduzetnici se žale da ne mogu naći dovoljno radnika. Problem najvjerojatnije leži u niskim plaćama, nesigurnim ugovorima i percepciji da „bolje prilike čekaju negdje drugdje“.

Iako županija posljednjih godina potiče samozapošljavanje, mladi poduzetnici  se žale na administrativne prepreke i manjak mentorske podrške. U Petrinji i Sisku otvoreni su inkubatori i coworking prostori, ali njihov doseg još nije dovoljan.

„Imam ideju za ekološki OPG, ali kreditni uvjeti i birokracija su demotivirajući,“ priznaje 25-godišnja Martina iz Gline. „Bez konkretne pomoći i podrške, teško je ostati.“

Državni i EU fondovi nude niz programa za zapošljavanje mladih, poput „Garancije za mlade“, subvencija za pripravnike i potpora za zapošljavanje u javnim radovima. No, prema podacima lokalnih udruga, učinci su kratkotrajni jer većina korisnika nakon završetka programa ne pronalazi stalni posao.

„Problem nije samo u novcu, nego u nedostatku dugoročnog plana. Mladi trebaju perspektivu, ne samo privremenu mjeru,“ zaključuje u Udruzi mladih Novska.

Ipak, priča nije samo crna. Grad Novska razvio je uspješan gaming inkubator koji je privukao stotinjak mladih developera, a slične inicijative pokreću se i u području zelene energije i digitalnih usluga. To su primjeri da inovacije mogu niknuti i u regiji koju su mnogi već otpisali.

„Odlazak nije uvijek poraz, ali ostanak može biti izbor s razlogom,“ kaže Marko s početka priče. „Samo da imamo priliku.“

Tržište rada u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje je u fazi traženja vlastitog identiteta — između propale industrijske prošlosti i digitalne budućnosti koja tek nastaje. Mladi traže stabilnost, ali i smisao. Ako im ga ne ponudi lokalna zajednica, ponudit će ga netko drugi — negdje daleko.

Jasmina Jovev

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.