Odlazak bez povratka – iseljavanje mladih iz Sisačko-moslavačke županije

Iseljavanje mladih iz Sisačko-moslavačke županije posljednjih deset godina postalo je jedno od ključnih društvenih pitanja koje nadilazi pojedinačne sudbine i oblikuje demografsku, gospodarsku i kulturnu sliku cijele regije. Ono što se u javnom diskursu često opisuje kao „odlazak trbuhom za kruhom“ u ovom slučaju poprima dramatične razmjere: riječ je o procesu koji dovodi u pitanje održivost zajednica i perspektive razvoja županije.

Prema dostupnim demografskim podacima i podacima Državnog zavoda za statistiku, Sisačko-moslavačka županija spada među najpogođenije regije u Hrvatskoj kada je riječ o gubitku stanovništva. Tijekom posljednjeg desetljeća, broj mladih u dobi između 15 i 30 godina značajno se smanjio. Između dvaju popisa stanovništva, onog 2011. i onog 2021. godine, Sisačko-moslavačka županija je izgubila je više od 30 tisuća stanovnika što predstavlja 18,5% ukupne populacije. U zadnjih nekoliko godina nastavio se pad broja stanovnika, no prave podatke imat ćemo tek za 6 godina, nakon novog popisa stanovništva.  Razlozi tog trenda nisu samo statistički hladne brojke – iza njih stoje osobne odluke tisuća mladića i djevojaka koji su u Njemačkoj, Irskoj, Austriji ili čak u Zagrebu potražili ono što kod kuće nisu mogli pronaći: kvalitetno obrazovanje, sigurno radno mjesto i priliku za dostojanstven život.

Glavni motivi iseljavanja mladih mogu se svesti na tri ključne točke: obrazovne prilike, tržište rada i društvenu perspektivu. Srednjoškolski obrazovni sustav u županiji pokazuje značajna ograničenja – iako postoje tehničke škole i gimnazije u Sisku, Kutini, Petrinji i Novskoj, mnogi programi nisu usklađeni s potrebama suvremenog tržišta. Visoko obrazovanje još je problematičnije. Osim manjih dislociranih studija, mladi su prisiljeni odlaziti u Zagreb, Varaždin ili inozemstvo. Jednom kada se presele, povratak postaje sve manje izgledan.

Tržište rada dodatno potiče odlazak. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti mladih u Sisačko-moslavačkoj županiji među najvišima je u zemlji. Istovremeno, broj radnih mjesta u industrijama koje nude stabilnu perspektivu – IT sektor, suvremena proizvodnja, istraživanje i razvoj – ostaje zanemariv. Mladi se, suočeni s privremenim ili sezonskim poslovima, sve češće odlučuju za potpunu selidbu.

Analiza demografskih podataka pokazuje da je između 2011. i 2021. iz Sisačko-moslavačke županije iselilo više od 30 tisuća stanovnika, od čega se procjenjuje da gotovo polovicu čine mladi do 30 godina. Samo u razdoblju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, broj odjava prebivališta prema zemljama EU naglo je porastao. Najtraženija odredišta su Njemačka i Irska, dok je Austrija česta tranzitna stanica.

U istom vremenu, prirodni prirast ostao je negativan, a depopulacija dodatno pojačana posljedicama potresa iz 2020. godine. Taj je događaj ubrzao odluke mnogih obitelji da napuste regiju, čime se krug iseljavanja dodatno zatvorio.

Razgovori s mladima otkrivaju još jednu dimenziju problema: nedostatak osjećaja da njihovo mišljenje išta znači u lokalnoj zajednici. „Nije samo stvar u poslu. Osjećaj da ne možeš promijeniti ništa, da se sve odlučuje negdje drugdje, tjera te da potražiš prostor gdje ćeš biti važan“, kaže 27-godišnja Ana, mlada ekonomistica koja se nakon studija u Zagrebu preselila u Irsku.

Slično svjedoči i Marko iz Petrinje, koji je nakon potresa zajedno s obitelji preselio u Austriju: „Planirali smo ostati i boriti se, ali nakon što je kuća postala neupotrebljiva, bilo je jasno da nas ništa ne zadržava. Djeca su mala, želimo im sigurnost i školovanje.“

Na razini lokalne vlasti i institucija postojale su i postoje brojne inicijative, od stipendija za učenike i studente do poticanja poduzetništva. Međutim, njihova provedba proteklih godina često se pokazala nedovoljno sustavna i kratkoročna. Nedostaje jasna dugoročna strategija koja bi mladima osigurala razlog da ostanu. Iskustva drugih hrvatskih županija pokazuju da kombinacija ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, podrške startupovima i korištenja fondova Europske unije može donijeti rezultate čemu se posljednjih nekoliko godina snažno okreće i Sisačko-moslavačka županija. Koliko će ovi procesi pomoći u zadržavanju i povratku mladih pokazat će vrijeme..

Kada se promatra cjelokupna slika, jasno je da odlazak mladih iz Sisačko-moslavačke županije nije samo ekonomsko pitanje, nego i duboko društveno. Radi se o osjećaju izgubljenog povjerenja – u institucije, u razvoj regije, pa i u vlastitu budućnost. U proteklih deset godina odlazak je prerastao u obrazac, a povratak postao rijetka iznimka.

Bez sustavnih mjera – od modernizacije obrazovanja i osnaživanja tržišta rada do aktivnog uključivanja mladih u donošenje odluka – ova županija mogla bi postati regija bez svoje najvažnije snage: mladih ljudi.

Jasmina Jovev

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.