Najtraženija zanimanja u sljedećih 10 godina
Tržište rada u sljedećih deset godina obilježit će velike promjene povezane s tehnološkim razvojem, demografskim kretanjima, zelenom tranzicijom i sve većom potrebom za stručnim radnicima. Dok će neka tradicionalna zanimanja postupno gubiti na važnosti, druga će postati traženija, a pojavit će se i poslovi koji danas gotovo da i ne postoje. Na promjene neće utjecati samo umjetna inteligencija i automatizacija, nego i starenje stanovništva, nedostatak radne snage te potreba gospodarstva da se prilagodi klimatskim i energetskim izazovima. Budućnost zaposlenosti zato neće pripadati samo tehnološkim stručnjacima, nego i zanimanjima koja izravno odgovaraju na potrebe društva.
Među zanimanjima s velikim potencijalom rasta bit će stručnjaci za umjetnu inteligenciju, podatke i razvoj digitalnih sustava. Tvrtke iz gotovo svih sektora već koriste različite oblike automatizacije i analitike, a taj će se trend nastaviti. Bit će potrebni programeri, stručnjaci za strojno učenje, analitičari podataka, stručnjaci za kibernetičku sigurnost te profesionalci koji mogu povezati tehnološka rješenja s konkretnim poslovnim potrebama. Međutim, rast digitalnog sektora neće značiti da će svi budući poslovi biti vezani uz računala. Tehnologija će povećati potrebu i za stručnjacima koji mogu upravljati složenim sustavima, održavati infrastrukturu i nadzirati njihovu sigurnost.
Veliku potražnju moguće je očekivati i u zdravstvu i skrbi za starije. Starenje stanovništva povećava potrebu za liječnicima, medicinskim sestrama, fizioterapeutima, farmaceutima, njegovateljima i drugim stručnjacima koji pružaju zdravstvene i socijalne usluge. Za razliku od mnogih rutinskih poslova, njihov se rad teško može u potpunosti automatizirati jer uključuje neposredan kontakt s ljudima, odgovornost, empatiju i donošenje odluka u složenim situacijama. Tehnologija može pomoći u dijagnostici, administraciji i obradi podataka, ali ljudska stručnost ostaje ključna.
Sličan trend vidljiv je i u obrazovanju. Nastavnici, učitelji, odgojitelji i stručnjaci za obrazovanje i dalje će imati važnu ulogu, iako će se način njihova rada mijenjati. Digitalni alati i umjetna inteligencija mogu olakšati pripremu materijala, prilagodbu sadržaja i administrativne zadatke, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti odnos između nastavnika i učenika. Upravo će sposobnost korištenja tehnologije uz istodobno razumijevanje potreba učenika biti jedna od važnih kompetencija budućeg obrazovnog sustava.
Posebno će se povećavati potreba za zanimanjima povezanima sa zelenom energijom i održivim razvojem. Prelazak na obnovljive izvore energije, energetska učinkovitost i smanjenje emisija zahtijevat će velik broj stručnjaka različitih profila. Inženjeri, električari, tehničari, instalateri solarnih sustava, stručnjaci za energetsku učinkovitost i radnici u održavanju energetske infrastrukture mogli bi biti među traženijima. Zelena tranzicija pritom neće biti samo pitanje zaštite okoliša, nego i stvaranja novih industrija, ulaganja i radnih mjesta.
Unatoč ubrzanoj digitalizaciji, neće nestati ni potreba za kvalitetnim zanatskim zanimanjima. Električari, vodoinstalateri, stolari, mehaničari, građevinski radnici i drugi kvalificirani obrtnici mogli bi biti sve traženiji upravo zbog nedostatka radne snage. Dio tih zanimanja teško je automatizirati jer zahtijevaju rad na različitim lokacijama, praktične vještine i prilagodbu konkretnim situacijama. Paradoks budućeg tržišta rada mogao bi tako biti u tome što će uz vrhunske stručnjake za napredne tehnologije istodobno nedostajati ljudi za poslove koji zahtijevaju vrlo konkretna praktična znanja.
Potražnja će rasti i za stručnjacima koji razumiju kako tehnologija utječe na poslovanje i društvo. Tvrtke će trebati ljude koji mogu upravljati digitalnim projektima, organizirati promjene, analizirati poslovne procese i procijeniti rizike povezane s novim tehnologijama. S razvojem umjetne inteligencije dodatno će se otvarati prostor za stručnjake koji se bave zaštitom podataka, digitalnom etikom i usklađivanjem poslovanja s novim pravilima. Sve više će se tražiti kombinacija različitih znanja, a ne uska stručnost izolirana od drugih područja.
Važnu će ulogu imati i zanimanja povezana s logistikom, prometom i održavanjem infrastrukture. Rast internetske trgovine, složeniji lanci opskrbe i potreba za učinkovitijim prijevozom stvaraju potrebu za organizatorima, tehničarima, logističkim stručnjacima i radnicima na održavanju. Automatizacija će promijeniti dio tih poslova, ali će istodobno otvoriti nova radna mjesta povezana s upravljanjem automatiziranim sustavima i njihovim nadzorom.
Ipak, popis budućih najtraženijih zanimanja ne može biti potpuno predvidiv. Tehnološke promjene mogu u kratkom vremenu stvoriti nove potrebe koje danas nije moguće precizno procijeniti. Zato izbor karijere samo na temelju trenutačne popularnosti određenog zanimanja može biti rizičan. Dugoročno će prednost imati ljudi koji su spremni učiti, prilagođavati se i povezivati znanja iz različitih područja. Diploma ili početna kvalifikacija bit će tek temelj, dok će kontinuirano usavršavanje postajati sastavni dio profesionalnog života.
U sljedećih deset godina najtraženija zanimanja zato neće činiti jedna homogena skupina. Tražit će se i programeri i medicinske sestre, i inženjeri i električari, i stručnjaci za umjetnu inteligenciju i nastavnici. Zajedničko im je to što odgovaraju na ključne potrebe društva koje se ubrzano mijenja. Buduće tržište rada nagrađivat će tehničku stručnost, ali i sposobnost komunikacije, rješavanja problema, kritičkog razmišljanja i prilagodbe novim okolnostima. Najvažnija prednost radnika budućnosti stoga možda neće biti poznavanje jedne konkretne tehnologije, nego spremnost da nove tehnologije i nova znanja usvaja tijekom cijelog radnog vijeka.
Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2026. godinu.
