Mogućnosti koje nedostaju: Obrazovna infrastruktura Sisačko-moslavačke županije

Sisačko-moslavačka županija, područje koje se desetljećima bori s demografskim padom, socioekonomskim teškoćama i posljedicama potresa, nalazi se pred izazovom koji nadilazi fizičku obnovu zgrada i cesta. Pitanje obrazovanja postalo je ključna točka na kojoj se odlučuje hoće li ova regija ostati prostor iseljavanja ili će, naprotiv, postati mjesto povratka i razvoja. Nedostatak moderne i atraktivne obrazovne infrastrukture, osobito na razini srednjeg i visokog obrazovanja, već je desetljećima jedan od najvećih razloga zbog kojih mladi odlaze u Zagreb, druge hrvatske gradove ili u inozemstvo. Nije riječ samo o gubitku pojedinaca, nego o gubitku generacija koje u drugim sredinama grade život, a domaći kraj ostavljaju praznim i obeshrabrenim.

Unatoč činjenici da županija posjeduje mrežu gimnazija, tehničkih i strukovnih škola, sama ponuda programa pokazuje se nedovoljno usklađenom s potrebama tržišta rada i suvremenim trendovima. Učenici u manjim sredinama, poput Gline, Hrvatske Kostajnice ili Petrinje, suočavaju se s problemom nedostatka suvremenih laboratorija, IT kabineta i prostora za praktičnu nastavu. Često su upućeni na praksu u udaljene gradove ili se pripremaju u zastarjelim radionicama koje ne prate zahtjeve suvremenih zanimanja. Posebno zabrinjava što upravo zanimanja tehničara i obrtnika, koja su na tržištu rada izrazito tražena, ostaju marginalizirana zbog nedostatne suradnje s lokalnim poslodavcima i slabih ulaganja u opremu, ali i sve manjim interesom mladih za ova zanimanja. Time se stvara začarani krug: poduzetnici tvrde da nema kvalificirane radne snage, mladi tvrde da nemaju gdje steći kvalitetne vještine, a županija iz godine u godinu gubi i ljude i investicije.

Situacija je još složenija na razini visokog obrazovanja. U cijeloj županiji djeluje tek nekoliko izdvojenih odjela zagrebačkih fakulteta i visoka učiteljska škola u Petrinji. Takva ponuda nije ni približno dovoljna da bi pokrila interese mladih ljudi niti potrebe tržišta rada u regiji. Izostanak nekih traženih smjerova znači da studenti već na samom početku vide Zagreb kao jedinu ozbiljnu opciju. Kada tome dodamo nedostatak studentskih domova, kulturnih i sportskih sadržaja te slabije povezivanje akademske zajednice s lokalnim gospodarstvom, postaje jasno zašto povratak nakon diplome ostaje iznimka, a ne pravilo.

Ipak, ne može se reći da pomaka nema. Nakon potresa 2020. godine, znatna sredstva usmjerena su u obnovu školskih i fakultetskih prostora, pri čemu se zahvaljujući fondovima Europske unije provode projekti energetske obnove, digitalizacije učionica i modernizacije određenih školskih programa. Posebno valja istaknuti Regionalni centar kompetentnosti Tehničke škole u Sisku, usmjeren na STEM područje i napredne tehnologije, te program medicinskih tehničara u Srednjoj školi Viktorovac.

Stručnjaci i mladi ljudi jednako naglašavaju da bi ključan iskorak bio osnivanje sveučilišnog kampusa u Sisku. Takva institucija, koja bi objedinjavala tehničke, ekonomske i zdravstvene studije, predstavljala bi ne samo obrazovni centar, nego i simbol nove vizije županije. Sveučilišni kampus privukao bi mlade ne samo iz regije, već i iz susjednih dijelova Hrvatske, a stvorio bi i preduvjete za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju. Usporedno, srednje škole morale bi se snažnije povezati s lokalnim gospodarstvom, kako bi učenici kroz praksu stjecali konkretna znanja i vještine, a poslodavci dobili buduće radnike spremne za izazove suvremenog tržišta.

Sisačko-moslavačka županija u posljednjih nekoliko godina čini značajne napore i ulaganja u školske objekte i kvalitetu nastave. Od 2021. do 2025. godine Županija je uložila gotovo 14,5 milijuna eura u uređenje i adaptaciju školskih prostora, uređenje okoliša, nabavu računalne opreme i namještaja u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač.

Nakon potresa su obnovljena ili izgrađena 24 školska objekta, gradi se nova zgrada Ekonomske škole Sisak, dograđena je OŠ Novska kako bi se učenicima omogućio prelazak u jednu smjenu, a dogradnja se planira i u školama PŠ Bročice, OŠ Ludina, OŠ Glina, dok će se nova školska zgrada graditi za PŠ Mošćenica.

Tri su županijska učenička doma u Sisku, Kutini i Novskoj u potpunosti popunjena, uskoro se očekuje otvaranje novog učeničkog doma u Petrinji te se trenutno projektira i učenički dom u Topuskom.

Sisačko-moslavačka županija ulagala je i u uređenje dvorana i školskih sportskih igrališta. U protekle 4 godine izgrađeno je, uređeno i opremljeno 18 igrališta i dvorana, trenutno se uređuju dvorane SŠ Tina Ujevića Kutina i SŠ Novska, a nove školske dvorane dobit će PŠ Češko Selo, OŠ Rajić i OŠ Ivan Goran Kovačić Gora.

Sisačko-moslavačka županija najavljuje osnivanje Centara izvrsnosti u sportu i STEM području u Sisačko-moslavačkoj županiji. Centar izvrsnosti u sportu – mjesto gdje se naglasak stavlja na poticanje redovite tjelesne aktivnosti među djecom i mladima, prevenciju zdravstvenih problema poput pretilosti te izgradnju zdravih životnih navika, te rad s kineziolozima, nutricionistima, fizioterapeutima i psiholozima. Program također predviđa organizaciju sportskih kampova, edukacija, radionica i probnih treninga, s ciljem uključivanja što većeg broja djece i mladih u sport.

Centar izvrsnosti u STEM području  postat će prostor za darovite učenike iz cijele županije, gdje će mladi kroz radionice, mentorstva i projekte razvijati  vještine u robotici, programiranju i drugim tehnologijama budućnosti.

Važno je naglasiti da Sisačko-moslavačka županija, unatoč svim problemima, ima potencijale. Njezini prirodni resursi, industrijska tradicija i sve prisutnija orijentacija prema zelenim tehnologijama i energetici otvaraju nove perspektive. U posljednjih nekoliko godina uočava se i pojava IT startupova, što ukazuje na to da mladi inovatori i poduzetnici vide priliku, ali im nedostaje sustavna podrška. Ako obrazovni sustav uspije stvoriti most između tih novih gospodarskih pravaca i mladih ljudi, županija može doživjeti preobrazbu iz prostora odlaska u prostor povratka. Pozitivna priča stiže iz Novske koja postaje vodeći centar gaming industrije ovog dijela Europe. Nakon osnivanja prvog hrvatskog gaming inkubatora za game developere u Novskoj se gradi sveučilišni kampus vrijedan 38 milijuna eura. Ovaj kompleks predviđa sveučilišni kampus, dvorane, akceleratore, inkubatore i popratne sportske sadržaje.

“Mi očekujemo sada i novu generaciju, novih 40 ljudi koji će se doći ovdje educirati, iz svake generacije njih 30 posto ovdje i ostane”, kaže Andreja Šeperac, koordinatorica projekata u poduzetničkom inkubatoru Pismo u Novskoj.

Novska je sve podredila tome da postane centar ove industrije, u škole su uveli predmete pa čak i smjerove za gaming zanimanja, a najmlađi s edukacijom počinju već u vrtiću. Upravo ovaj mali grad smješten na istoku Sisačko-moslavačke županije dokazuje kako je ključno  da lokalne vlasti i državne institucije shvate da obnova nije dovoljna sama po sebi. Obnova škola i fakultetskih zgrada bez stvaranja atraktivnih i suvremenih programa, bez digitalizacije i modernih laboratorija, bez sustavnog povezivanja obrazovanja i gospodarstva, samo je krpanje postojećeg stanja. Sisačko-moslavačka županija treba hrabru i dugoročnu viziju obrazovanja kao temelja društvenog i gospodarskog preporoda.

Ako taj iskorak ne dođe, nastavit će se gubitak generacija koje odlaze i ne vraćaju se. No, ako se dogodi, ako se u Sisku izgradi sveučilišni kampus, ako srednje škole postanu rasadnici stručnih i kreativnih kadrova, ako se mladi povežu s lokalnim tvrtkama, startupovima i industrijom, tada će obrazovanje prestati biti slabost i postati motor promjene. Upravo u tome leži nada da ova županija može izrasti u primjer kako se iz izazova i kriza rađa nova, snažnija budućnost.

Jasmina Jovev

 

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.