Medijska pismenostMladiNovo

Hrabri telefon – Za 50 % porastao broj upita o sucidu i samoozljeđivanju mladih

Mnogo mladih pokuša počiniti suicid zbog cyberbullyinga, odnosno vršnjačkog nasilja putem interneta, alarmantni su to podaci na koje upozoravaju stručnjaci. Prema informacijama Hrabrog telefona, u odnosu na prošlu godinu čak je 50% porastao broj upita o suicidu i samoozljeđivanju djece i mladih, a dio odgovornosti svakako nose i društvene mreže. Istraživanje o odgovornom korištenju tehnologija, koje je za tvrtku A1 Hrvatska provedeno među djecom u dobi od 11 do 13 godina, pokazalo je da ih čak 63% smatra da je najveći problem interneta upravo cyberbullying, posebice objavljivanje fotografija drugih osoba bez njihova znanja, dok više od polovice osnovnoškolaca (54%) kao najveće probleme ističe neprikladan, vulgaran ili strašan sadržaj na društvenim mrežama. No cyberbullying ima puno lica i iznimno ga je važno na vrijeme prepoznati.

Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati i slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Takvo se nasilje odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi. Djeca katkad na određenoj popularnoj internetskoj stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi. Nasilje na internetu uključuje i ‘provaljivanje’ u tuđe e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima,a   stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba upozoravaju kako su posljedice nasilja preko interneta ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama.

Uistinu, 80% ispitanih smatra da smo jedni prema drugima gori online nego uživo. Naime, publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Nadalje, vrlo je mala mogućnost izbjegavanja nasilnog ponašanja jer se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje, pa i u vlastitom domu koji bi trebao biti najsigurnije mjesto za svako dijete.

Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev

Foto:istockphoto