Koje preglede bi trebalo obaviti u razdoblju perimenopauze i menopauze?
I dok smo od baki i mama slušali da menopauzu, jer vjerojatno za perimenopauzu nisu ni znale, samo treba preživjeti jer normalno je da imaš zdravstvenih problema i da će oni prestati, danas smo svjesni kako nam je upravo ovo vrijeme ono kad trebamo aktivno preuzeti brigu o svom zdravlju.
Možda su naše mame i znale da postoje liječnici koji im mogu olakšati simptome, ali većina je ipak odlazila na liječničke preglede kad bi simptomi već bili toliki da ih je nemoguće ignorirati.
Zato donosimo vodič pregleda koje bi trebale napraviti žene u predmenopauzi i menopauzi, a možemo ih obaviti kroz naš zdravstveni sustav ne čekajući pojavu simptoma bolesti.
Ginekološki pregledi su nešto što žene ni inače ne bi trebale preskakati, a posebice su važni u razdobljima predmenopauze i menopauze. Osim što dolazi do neredovitih menstrualnih ciklusa i prestanka menstruacije smanjenjem razine estrogena dolazi do promjena na sluznici rodnice i maternice, kao i promjena u mokraćnom sustavu, pa se češće kod žena javljaju osjećaji nelagode, boli ili peckanja kod spolnih odnosa. Ginekološki pregled, s obzirom na povećanje mogućnosti ginekoloških tegoba, obuhvaća klasični i ultrazvučni pregled maternice i jajnika, te PAPA test koji služi ranom otkrivanju prekanceroznih promjena na vratu maternice. Ovim se pregledom mogu otkriti ciste ili zadebljanja endometrija. Osim toga, ovim se dijagnostičkim pregledima mogu razlikovati hormonske promjene od onih patoloških, a u oba slučaja žena dobiti savjet i terapiju.
Hormon estrogen ima zaštitni učinak na tkivo dojke pa njegov pad može promijeniti strukturu dojki i utjecati na pojavu dobroćudnih, ali i zloćudnih promjena. Stoga se ženama nakon 40. godine preporučuje redovita mamografija svake dvije godine, a onima s obiteljskom anamnezom raka dojke i češće. U Hrvatskoj se žene u dobi između 49 i 70 godina pozivaju na pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, no na pregled se u naše zdravstvene ustanove može naručiti i bez tog poziva uz liječničku uputnicu.
Uz mamografiju i UZV važan je i samopregled dojki, po mogućnosti jednom mjesečno, jer rano otkrivanje karcinoma dojke spašava živote.
Jedan od važnijih pregleda je i onaj koji se bavi gustoćom kostiju, denzitometrija. Naime, kad razna estrogenau menopauzi padne stanice kostiju koje održavaju njihovu masu više ne dobivaju poticaj koji su im estrogeni davali. Tako se ravnoteža između razgradnje i izgradnje kosti pomiče se prema razgradnji. Mjerenje gustoće kostiju, najčešće pomoću DXA-skenera i omogućuje uvid u stupanj gubitka kosti prije nego što se destruktivni procesi previše prošire.
Pregled je bezbolan, traje nekoliko minuta, a na osnovu nalaza ovog pregleda liječnik može dati dijagnozu stanja, predložiti specifične terapije, te spriječiti kasnije ozbiljne komplikacije.
Menopauza označava i gubitak prirodne hormonalne zaštite srca. Estrogen utječe na elastičnost krvnih žila, razine kolesterola i krvni tlak, pa njegov pad može povećati rizik od ateroskleroze i srčanih bolesti. Zato bi žene u predmonopauznoj i menopauznoj fazi trebale češće kontrolirati krvni tlak, razinu šećera u krvi te masnoće – kolesterol i trigliceride.
Ovdje nam može pomoći liječnik opće medicine koji nas može uputiti na laboratorijske pretrage te na osnovu njih treba li daljnja obrada kod kardiologa. Kardiolog može preporučiti elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca ili test opterećenja kako bi procijenio funkciju srčanog mišića i krvnih žila. I kod kardiovaskularnih problema također je važno rano otkrivanje problema kako bi se spriječile moguće ozbiljne posljedice.
Inače, zbog hormonskih promjena nerijetko se mogu javiti i problemi sa štitnjačom koje pak možemo zamijeniti s menopauznim simptomima poput debljanja, umora ili nervoze. Zato nije naodmet napraviti kontrolu hormona štitnjače i ukoliko je potrebno dobiti terapiju. Uz laboratoriske pretrage hormona u ovom bi razdoblju trebalo napraviti i provjeru razine D vitamina i željeza jer i njihov manjak također može imati iste simptome.
Ono o čemu se baš i ne voli previše pričati su emocionalne promjene koje žene doživljavaju. Naime, promjene u razinama hormona mogu utjecati na raspoloženje, san i koncentraciju. Mnoge žene intenzivno doživljavaju ove promjene i posebno u samim počecima perimenopauze sklone su te promjene pripisati svakodnevnim obvezama i načinu života pa ne žele zatražiti liječničku pomoć sve do trenutka dok same ne znaju kako više dalje. U ovim slučajevima potrebno je obaviti razgovore s liječnicima opće prakse koji će procijeniti treba li dodatno savjetovanje kod psihologa ili psihijatra. Žene u ovom razdoblju moraju biti svjesne kako o svojim simptomima trebaju otvoreno razgovarati jer mentalno zdravlje je važno za nasš cjelokupan život.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu
