Izvori financiranja za mlade poduzetnike – krediti, investitori i crowdfunding

Za mnoge mlade poduzetnike, najveća prepreka nije nedostatak ideja, već nedostatak početnog kapitala. Iako energija, kreativnost i inovativnost često nisu upitni, realizacija poslovnog plana zahtijeva financijska sredstva. Upravo zato, poznavanje različitih izvora financiranja ključno je za svaki početnički poduzetnički pothvat.

Prema podacima Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG-BICRO), više od polovice mladih poduzetnika u Hrvatskoj navodi financiranje kao glavni izazov u prvoj godini poslovanja. No, uz tradicionalne izvore poput bankovnih kredita, danas postoje i alternativne mogućnosti – poslovni anđeli, rizični kapital i crowdfunding platforme.

 

Krediti – tradicionalni, ali zahtjevni put

Bankovni krediti i dalje su najčešći oblik financiranja malih i srednjih poduzeća. Za mlade poduzetnike oni mogu predstavljati stabilan izvor kapitala, ali često dolaze uz stroge uvjete.

Prednosti:

• stabilan i predvidiv iznos financiranja,
• mogućnost dugoročnog otplaćivanja,
• pogodnosti kroz državne subvencije ili posebne programe za mlade.

Nedostaci:

• zahtijevaju kreditnu sposobnost, jamstva ili kolaterale,
• visoki početni troškovi kamate i naknada,
• spor proces odobravanja.

U Hrvatskoj su sve popularniji programi povoljnih kredita kroz HBOR i HAMAG-BICRO, namijenjeni upravo mladima koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava.

 

Investitori – poslovni anđeli i fondovi rizičnog kapitala

Za projekte s visokim potencijalom rasta, posebno u IT sektoru i inovativnim industrijama, investitori su logičan izbor.

• Poslovni anđeli su iskusni poduzetnici koji ulažu vlastiti novac u ranoj fazi poslovanja, često nudeći i mentorstvo.
• Fondovi rizičnog kapitala (venture capital) ulažu u poduzeća s globalnim potencijalom, ali traže udio u vlasništvu.

Prednosti:

• osim novca, investitori donose iskustvo, kontakte i poslovnu mrežu,
• nema obveze otplate kao kod kredita – investitor preuzima dio rizika.

Nedostaci:

• gubitak dijela kontrole nad poslovanjem,
• veliki pritisak na brzi rast i povrat ulaganja.

Mnogi uspješni hrvatski startupi, poput onih u softverskoj i gaming industriji, svoj uspjeh duguju upravo poslovnim anđelima i fondovima rizičnog kapitala.

 

Crowdfunding – zajednica kao investitor

Posljednjih godina, crowdfunding je postao sve popularniji način financiranja. Radi se o prikupljanju sredstava od velikog broja pojedinaca putem online platformi (npr. Kickstarter, Indiegogo, Funderbeam SEE).

Vrste crowdfundinga:

• Nagradni (reward-based) – podržavatelji ulažu novac u zamjenu za proizvod ili uslugu kada ona bude dostupna.
• Udio u vlasništvu (equity-based) – ulagači dobivaju udio u poduzeću.
• Donacijski – temeljen na podršci bez očekivanja povrata.

Prednosti:

• izravna provjera interesa tržišta,
• ne zahtijeva kreditnu sposobnost,
• omogućuje promociju i marketing projekta već u fazi prikupljanja sredstava.

Nedostaci:

• zahtijeva snažnu marketinšku kampanju,
• pritisak javnosti – neuspjela kampanja može narušiti reputaciju,
• sredstva nisu zajamčena, već ovise o podršci zajednice.

Primjeri uspješnih hrvatskih kampanja pokazuju da crowdfunding može biti izvrstan alat za kreativne industrije, inovativne proizvode i društveno odgovorne projekte.

 

Kako odabrati pravi izvor?

Ne postoji univerzalno rješenje. Mladim poduzetnicima savjetuje se da prilikom odabira razmotre:

• fazu poslovanja (početak, širenje, internacionalizacija),
• visinu potrebnog kapitala,
• spremnost na preuzimanje rizika ili dijeljenje vlasništva,
• osobne ciljeve i dugoročnu viziju poslovanja.

Često se koristi kombinacija izvora – primjerice, crowdfunding za prvi kapital i testiranje tržišta, zatim investitori za širenje poslovanja, a krediti za stabilizaciju likvidnosti.

 

Glas mladih poduzetnika

Petra Marić, osnivačica startupa iz područja održivih proizvoda, ispričala je svoje iskustvo: „Prvi kapital prikupila sam kroz crowdfunding. Osim novca, dobila sam stotine kupaca koji su kasnije postali stalni korisnici. Tek nakon toga sam se odlučila za kredit kako bih proširila proizvodnju.“

S druge strane, mladi informatičar Tomislav Vuković dodaje: „Poslovni anđeo bio je ključan za moj projekt. Nije donio samo novac, nego i iskustvo i kontakte koji su otvorili vrata međunarodnom tržištu.“

 

Izvori financiranja za mlade poduzetnike nikada nisu bili raznovrsniji. Od tradicionalnih bankovnih kredita, preko poslovnih anđela i fondova, do crowdfundinga – svaki model ima svoje prednosti i rizike.

Ključ uspjeha leži u dobrom poznavanju opcija, realnoj procjeni vlastitih potreba i hrabrosti da se napravi prvi korak. Jer, iako kapital pokreće poslovanje, upravo poduzetnički duh i spremnost na učenje čine razliku između uspjeha i neuspjeha.

 

Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić

 

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu.