Fiskalne obveze i porezi za male poduzetnike – što trebate znati
Mali poduzetnici čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. Upravo oni otvaraju nova radna mjesta, donose inovativne ideje i unose dinamiku u tržište. Međutim, njihovo poslovanje često je opterećeno složenim poreznim sustavom i fiskalnim obvezama koje, ako se ne razumiju i ne prate pravilno, mogu predstavljati ozbiljan izazov. Znati koje poreze morate plaćati, kada i kako, ključno je ne samo za zakonito poslovanje, nego i za dugoročnu stabilnost i uspjeh.
Prva i najvažnija obveza odnosi se na poreznu registraciju. Svaki novi poduzetnik, neovisno o tome vodi li obrt ili trgovačko društvo, mora se prijaviti Poreznoj upravi. Ovdje se utvrđuje porezni status – hoće li poduzetnik biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit. Obrtnici su najčešće u sustavu poreza na dohodak, dok trgovačka društva obvezno plaćaju porez na dobit. Razlika nije samo formalna: porez na dohodak obračunava se na temelju ostvarene zarade fizičke osobe, dok se porez na dobit odnosi na rezultat poslovanja pravne osobe.
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je smanjila stope poreza na dobit kako bi olakšala poslovanje malih poduzetnika. Danas oni s prihodom manjim od milijun eura godišnje plaćaju porez po stopi od 10 posto, dok je za veće 18 posto. Kod poreza na dohodak postoje progresivne stope od 15 i 25 posto, ovisno o visini ostvarenog dohotka, a dodatno se mogu obračunavati prirezi, ovisno o odluci lokalnih samouprava. To znači da mali poduzetnik mora dobro procijeniti koji mu porezni režim najviše odgovara, jer on izravno utječe na profitabilnost.
Drugi važan element je porez na dodanu vrijednost (PDV). Poduzetnici koji u prethodnoj godini ostvare promet manji od 60.000 eura oslobođeni su obveze ulaska u sustav PDV-a, što može biti značajna prednost za one koji posluju s građanima, jer im omogućuje konkurentnije cijene. No, ulazak u sustav PDV-a, bilo obvezan ili dobrovoljan, donosi i određene pogodnosti – primjerice, pravo na odbitak pretporeza, što znači da se porez plaćen na ulazne račune može uračunati kao olakšica. U praksi, poduzetnici koji rade s drugim poduzetnicima često se odlučuju na ulazak u PDV sustav jer tako postaju ravnopravniji partneri na tržištu.
Pored poreza, mali poduzetnici suočeni su i s obvezom plaćanja doprinosa. Ako poduzetnik posluje kao obrtnik ili je zaposlen u vlastitom društvu, dužan je plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Visina doprinosa ovisi o osnovici koju propisuje država, a ona se izračunava prema prosječnoj plaći. Za mnoge male poduzetnike ovo predstavlja znatan trošak, pogotovo u početnim fazama poslovanja kada prihod još nije stabilan. S druge strane, uredno plaćanje doprinosa osigurava prava iz mirovinskog i zdravstvenog sustava, pa se na njih mora gledati i kao na dugoročnu investiciju u osobnu sigurnost.
Posebna obveza koja se često zanemaruje jest fiskalizacija. Svaki poduzetnik koji posluje s gotovinom, bilo da vodi kafić, trgovinu ili frizerski salon, dužan je koristiti fiskalnu blagajnu i izdavati račune u skladu s propisima. Sustav fiskalizacije uveden je kako bi se smanjila siva ekonomija i povećala transparentnost, a njegovo nepoštivanje može rezultirati visokim novčanim kaznama. Za male poduzetnike to znači dodatna ulaganja u opremu i softver, ali ujedno i veću sigurnost jer fiskalizirani računi služe kao dokaz zakonitog poslovanja.
Ne smije se zaboraviti ni na lokalne namete. Komunalna naknada, članarina turističkim zajednicama ili obvezna članarina Hrvatskoj gospodarskoj i Obrtničkoj komori samo su neki od dodatnih troškova. Iako se često percipiraju kao opterećenje, oni ujedno omogućuju financiranje lokalne infrastrukture i podrške poduzetnicima, barem u teoriji. Za male poduzetnike ključno je pravovremeno planirati ove izdatke u svom poslovnom planu, kako ne bi neočekivano narušili likvidnost.
Složenost fiskalnih obveza zahtijeva i određeno znanje ili oslanjanje na stručnjake. Iako je moguće samostalno pratiti poreze i doprinose, većina malih poduzetnika odlučuje se na računovodstvene servise. To im omogućuje da se fokusiraju na svoj posao, a administraciju prepuste profesionalcima. Na duže staze, kvalitetno računovodstvo često znači i uštede, jer stručnjaci znaju pronaći zakonske olakšice i izbjeći nepotrebne troškove.
Za kraj, vrijedi naglasiti da porezni sustav nije neprijatelj, već okvir u kojem poduzetništvo funkcionira. Iako su obveze brojne i ponekad zahtjevne, njihova svrha je stvaranje predvidljivog i pravednog okruženja za sve sudionike tržišta. Mali poduzetnici koji od početka uredno ispunjavaju svoje fiskalne obveze grade reputaciju pouzdanih partnera, izbjegavaju rizik kazni i stvaraju temelje za stabilan rast.
Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu