Nakon što počnemo zaboravljati po što smo pošli u drugu sobu ili što smo se s kim dogovorili postavimo se pitanje jesmo li počele biti dementne. No, kognitivne promjene koje se događaju u menopauznoj tranziciji umanjuju kvalitetu života, ali ne predstavljaju početak demencije.
Tijekom menopauzalne tranzicije žene nerijetko navode promjene u procesu spoznaje – kognicije. Zabrinutost proizlazi iz razmišljanja da je “mentalna omaglica” početni stadij ozbiljnih mentalnih promjena. U tom je razdoblju odlučujuća uloga zdravstvenih profesionalaca u savjetovanju, moderiranju i razumijevanju kognitivnih promjena.
Tako zvani „brain fog“ ili moždana magla, prema International Menopause Society, je opisni skup simptoma koji se pojavljuju u menopauzi, a uključuje osjećaj poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i pažnjom. Intenzitet navedenih simptoma nije istoznačan kod svih žena, i sukladno istraživanjima ove promjene kod većine žena ne dovode do demencije.
Kognitivne domene koje se najpouzdanije mijenjaju u menopauzalnoj tranziciji su verbalno učenje i pamćenje, sa skromnijim ili manje pouzdanim učincima na psihomotornu brzinu i radnu memoriju/pažnju. Radno pamćenje odnosi se na sposobnost memoriranja i upravljanja stavkama u kratkoročnom pamćenju. Verbalno učenje i pamćenje odnose se na kodiranje i prisjećanje riječi, parova riječi, kratkih priča ili drugog verbalnog materijala.
Postoje pouzdane spolne razlike u verbalnom učenju i pamćenju u korist žena. Neke studije pokazale su da je stupanj zaboravljivosti u izravnoj korelaciji s učinkom na testovima verbalnog pamćenja. Istovremeno se u menopauzalnoj tranziciji ne mijenjaju kognitivne funkcije višeg reda kao što su izvršne funkcije (npr. strateško razmišljanje, planiranje).
Longitudinalne studije dokazale su povezanost menopauze i narušene kognicije, iako je prosječna razina kognitivnih performansi ostala unutar granica normale.
Premda neka istraživanja sugeriraju da su kognitivni problemi u menopauzalnoj tranziciji povezani s promjenama u mozgu koje perzistiraju do kasne životne dobi i dovode do demencije, činjenica je da sve žene prolaze kroz menopauzu, novećina ipak neće razviti demenciju.
U Preporukama Međunarodnog društva za menopauzu navodi se podataka kako rizik za Alzheimerovu bolest u dobi od 45 godina iznosi 19,5%, a u dobi od 65 godina 21,1%. Prevalencija Alzheimerove bolesti ovisi o biološkom spolu i zemljopisnom položaju, s višim stopama među ženama nego muškarcima te višim stopama u Europi i Sjevernoj Americi nego u Aziji, Africi i Južnoj Americi.
Prema ovim podacima demencija u srednjoj životnoj dobi je vrlo rijetka, 293 na 100.000 žena, i rijetka je prije 64.godine života, osim ako u obitelji nemaju slučajeve Alzheimerove bolesti s ranim početkom.
Isto tako, istraživanje Study of Women Across the Nation sugerira da je kognitivna problematika najizraženija tijekom perimenopauze. Nalazi Penn Ovarian Aging studije pokazuju i da poteškoće u verbalnom učenju traju kroz postmenopauzu, dok se istovremeno verbalno pamćenje popravlja.
Dakle, preporke Međunarodnog društva za menopauzi, navode kako podaci iz kliničkih studija pokazuju da je u menopauzi narušen proces kognicije, te da su posebno česte poteškoće u učenju i verbalnom pamćenju te da nastaju u perimenopauzi kad menstrualni ciklusi postanu neredoviti. Kod većine perimenopauznih žena, navodi se i preporukama, kognitivne funcije su u normalnom rasponu dok se kod 11 do 13 posto žena bilježi značajno oštećenje kognicije. Razdoblje života u kojem se javljaju navedene promjene ukazuju na etiologiju povezanu s hormonskim disbalansom i simptomima menopauze, a ne na Alzheimerovu demenciju koja je vrlo rijetka u ovoj dobi.
Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu
