Prema podacima Svjetske osteoporotske zaklade, International Osteoporosis Foundation, procjenjuje se da će jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjeti osteoporotski prijelom u svom životu. Prema podacima pak Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a osteoporoza uzrokuje više od 8 milijuna prijeloma godišnje diljem svijeta, što znači da se osteoporotski prijelom događa svake 3 sekunde.
Moramo li se dovesti do trenutka kad će naš pad završiti lomom? Naime, ukoliko na vrijeme ne obavimo denzitometrijski pregled riskiramo da na vrijeme ne reagiramo i propustimo na vrijeme saznati da se naše kosti postupno stanjuju i gube svoju čvrstoću. Zato osteoporozu često i nazivamo tihom bolešću.
Liječnici objašnjavaju kako je srž problema osteoporoze u procesu prirodnog starenja kostiju. Naime, tijekom života naše kosti neprestano prolaze kroz cikluse razgradnje i obnove, no osteociti i osteoklasti osiguravaju tu ravnotežu. No, situacija se počinje mijenjati u četrdesetima, odnosno u menopauzi kada se ta ravnoteža gubi. Kosti se razgrađaju brže nego što se obnavljaju. Najvažniju ulogu u ovom procesu imaju hormoni, osobito estrogen, koji kod žena nakon menopauze naglo opada. Estrogen naime usporava djelovanje osteoklasta, stanica koje razgrađuju koštano tkivo, pa se tada kosti počinju trošiti brže nego što se obnavljaju.
No, iako se radi o procesu koji je u određenoj mjeri biološki neizbježan, znanstvena istraživanja pokazuju da se na njega može itekako djelovati. Ključ je u prevenciji, ranom otkrivanju i održavanju zdravih životnih navika.
Osteoporoza najčešće pogađa žene nakon pedesete godine života, no to ipak nije isključivo ženska bolest. Genetika, hormonski poremećaji, dugotrajna primjena kortikosteroida i sjedilački način života mogu povećati rizik i kod muškaraca.
Tako je istraživanje objavljeno u časopisu Osteoporosis International pokazalo je da gotovo 12 posto muškaraca starijih od 50 godina ima smanjenu gustoću kostiju, iako se bolest kod njih rjeđe dijagnosticira.
U riziku od ove bolesti samo dakle svi, i žene i muškarci. Smanjenje koštane mase ne mora biti naglo, i zato ga ne primjećujemo putem nekih vanjskih simptoma, ali zato ima ozbiljne posljedice. Najčešće su zahvaćeni kuk, kralježnica i ručni zglob, odnosno dijelovi tijela koji nose najveći teret i najviše sudjeluju u svakodnevnim pokretima.
Upravo zato što osteoporoza nema vanjske simptome ove bolesti postanemo svjesni tek kad nešto slomimo i to nakon minimalne traume.
su prijelomi kuka kod starijih osoba često situacije kad saznamo da netko ima osteoporozu, a tada počinju zdravstvene komplikacije.
Zato je važno na vrijeme obaviti preventivni pregled i to posebice nakon ulaska u menopauzu. Zlatni standard za dijagnostiku je denzitometrija (DXA), neinvazivna metoda kojom se mjeri mineralna gustoća kostiju. Ako se osteoporoza potvrdi tada će liječenje ovisiti o uznapredovalosti bolesti.
Ono što pak sami možemo napraviti, kao i kod osteopenije, jest promjena naših životnih navika.
S obzirom da su kosti tkivo koje se obnavlja važno je pomoći tu obnovu unoseći potrebne nutrijente kao što su kalcij i vitamin D. Kalcij se najlakše unosi mliječnim proizvodima, dok će se unos vitamina D vjerojatno uz liječnički nadzor trebati suplementirati jer nam većini način života ne omogućava da ga dovoljno dobijemo od sunčeve svjetlosti.
Važna je i tjelesna aktivnost i to osobito ona koja uključuje hodanje, trčanje ili planinarenje. Naime, dokazano je da svakodnevno hodanje umanjuje rizik od osteoporoze.
No, kad je bolest uznapredovala neće nam biti dovoljne samo promjene u načinu života već će biti potrebno i da stručnjaci propišu lijekove moji usporavaju razgradnju kosti ili potiču stvaranje nove. Farmakološka terapija uvijek mora biti individualno prilagođena i praćena redovitim kontrolama, jer iako lijekovi djeluju učinkovito, dugotrajna primjena nosi potencijalne nuspojave.
I zato , bez obzira što potpuno izlječenje osteoporoze nije moguće, njezin se napredak može znatno usporiti, a rizik od prijeloma dramatično smanjiti. Zato je važno paziti na pravilnu prehranu, redovito se kretati i kontrolirati se kod liječnika.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu
