Kada počinje menopauza?
Nakon 12 mjeseci od posljednje menstruacije smatra se da je žena ušla u menopauzu, odnosno u razdoblje trajnog nestanka menstrualnih ciklusa i kraja reproduktivne sposobnosti. Menopauza se kod većine žena javlja između 45. i 55. godine života. Razlog zbog kojeg dolazi do menopauze je postupno iscrpljivanje i prestanak rada jajnika.
Premda zvuči gotovo nestvarno žene se rađaju s oko milijun do dva milijuna jajnih stanica (folikula), no već pri prvoj menstruaciji njihov broj smanjuje se na oko 200 tisuća, dok se tijekom života aktivira i ovulira približno 400 jajnih stanica. Dakle, tijekom godina folikula je sve manje i njihova aktivnost slabi zbog čega s vremenom dolazi do prestanka ovulacije i menstruacije.
Premda žene vole reći da su u menopauzi čim počnu jače osjećati navedene simprome perimenopauze i imati neredovite mjesečnice početak menopauze određuje se retroaktivno, odnosno nakon što žena nije imala menstruaciju najmanje 12 mjeseci. Nakon menopauze počinje razdoblje postmenopauze i ove tri faze života mogu trajati gotovo trećinu ukupnog vijeka žene s obzirom na prosječnu životnu dob žena u razvijenim zemljama koja je oko 80 godina.
S medicinskog gledišta razdoblje menopauze je proces u kojem dolazi do velikih promjena koji uključuje značajne promjene u lučenju ženskih spolnih hormona, prvenstveno estrogena i progesterona, koje jajnici više ne proizvode u dovoljnim količinama za održavanje redovitih menstrualnih ciklusa i reproduktivne funkcije. Hormoni estrogeni u našem su tijelu odgovorni za niz funkcija uključujući i stimulaciju razvoja sekundarnih spolnih karakteristika, regulaciju menstruacije, te zaštitu kostiju i kardiovaskularnog sustava. Smanjenjem ovog hormona u organizmu tijekom godina menepauze može dovesti do problema sa zdravljem srca, kostiju, mozga i kože. U ovom dijelu životnog ciklusa mnoge žene upravo zbog hormonalnog disbalansa traže medicinsku pomoć i podršku i kvalitetne i provjerene informacije kako si pomoći u tom razdoblju.
Ipak, postoje znanstvena istraživanja koja ukazuju kako naša genetika, stil života, prehrambene navike, tjelesna aktivnost te pojedine kronične bolesti ipak mogu utjecati na vrijeme nastupa menopauze. Tako se smatra da pušenje može biti povezano s ranijom menopauzom, kao i bolesti i terapije koje oštećuju funkciju jajnika, te kirurški zahvati uklanjanja jajnika što može dovesti do tzv. kirurške menopauze.
Razdoblje menopauze ima višestruke aspekte, fizičke, psihičke i društvene upravo zbog smanjenja proizvodnje estrogena koji, ne samo da djeluje na reproduktivnu funkciju, ona ima zaštitnu ulogu i u održavanju zdravlja kostiju, kože, krvožilnog sustava, te mozga. Naime, smanjenje estrogena u organizmu ubrzava gubitak koštane mase zbog čega se povećava rizik od osteoporoze i prijeloma zbog čega specijalisti preporučuju kalcij, vitamin D, te tjelesnu aktivnost. Manjak estrogena dovodi i do promjena poput suhoće kože, smanjenja elastina i kolagena, a samim time i do stvaranja bora i općenito ubrzanog starenja kože.
Estrogen je odgovoran i za stanje kardiovaskularnog sustava jer ima pozitivan učinik na krvne žile pa smanjenje razine doprinose većem riziku od kardiovaskularnih bolesti nakon menopauze.
Mnoge žene najteže pak doživljavaju promjene u mentalnom zdravlju i kognitivnim funkcijama. Kao i u perimenopauzi i uz ovom se razdoblju nastavljaju izazovi oko promjene raspoloženja, anksioznosti i depresije, te pada kognitivnih funkcija.
Zanimljivo je pak kako se posljednjih godina na razdoblje menopauze marketinški gleda kao na „proljeće druge polovice“ života žena gdje se mijenjaju prioriteti i postaje se svjestan važnosti kvalitete i zdravlja žena.
Zato je važno da se u svijetu znanosti i medicine istražuju načini ublažavanja simptoma i sprječavanja posljedica u postmenopauzalnom razdoblju o čemu ćemo u našim budućim tekstovima i pisati.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Ilustracija : Pinterest
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu.
