Prvi koraci u osnivanju vlastitog poduzeća

Pokretanje vlastitog poduzeća za mnoge mlade znači ostvarenje sna o neovisnosti, kreativnosti i ostavljanju osobnog pečata u poslovnom svijetu. No od ideje do registriranog poslovnog subjekta put je često nejasan i prepun prepreka. Upravo zato poznavanje prvih koraka u osnivanju poduzeća može značiti razliku između uspješnog starta i brzog odustajanja.

Europska komisija ističe da mladi u EU sve više pokazuju interes za poduzetništvo, ali prepreke poput birokracije, financijske nesigurnosti i manjka znanja često ih obeshrabre. S druge strane, zemlje koje nude jasne procedure i poticaje za mlade bilježe značajan rast startupova. Hrvatska u tom kontekstu stoji između izazova i prilika: procedure su i dalje složene, ali dostupnost poticaja i razvoj poduzetničke infrastrukture otvaraju prostor za mlade inovativne inicijative.

1. Od ideje do validacije

Prvi korak svake poslovne priče je ideja. Ona ne mora biti revolucionarna, ali mora rješavati konkretan problem ili nuditi vrijednost tržištu. OECD u svojim preporukama naglašava važnost validacije ideje – to znači testirati ju s potencijalnim korisnicima, prikupiti povratne informacije i utvrditi postoji li stvarna potreba.

Primjer iz regije pokazuje kako validacija može biti presudna: mladi tim iz Slovenije razvio je aplikaciju za organizaciju studentskog života, ali nakon istraživanja otkrili su da je tržište premalo i okrenuli su se širem području – digitalnim alatima za upravljanje događanjima. Ta prilagodba osigurala im je prva ulaganja i dugoročni rast.

2. Izrada poslovnog plana

Poslovni plan nije samo formalnost za banke i investitore, nego i alat koji pomaže osnivaču da strukturira svoje ciljeve, razumije financijske potrebe i definira strategiju. Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, najčešća pogreška mladih poduzetnika je pokretanje posla bez jasnog plana.

Dobar poslovni plan uključuje:

• opis proizvoda ili usluge,
• analizu tržišta i konkurencije,
• plan marketinga i prodaje,
• projekciju troškova i prihoda,
• plan rasta i razvoja.

Prema podacima Eurostata, poduzeća koja u startu imaju detaljan poslovni plan imaju 30 % veću šansu za preživljavanje prvih pet godina poslovanja.

3. Odabir pravnog oblika

Jedna od najkonkretnijih odluka je odabir pravnog oblika poslovanja. U Hrvatskoj su najčešći oblici:

• obrt – jednostavniji i jeftiniji za pokretanje, ali s osobnom odgovornošću vlasnika,
• d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) – zahtijeva početni kapital, ali ograničava rizik,
• j.d.o.o. (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) – popularna opcija za mlade zbog simboličnog temeljnog kapitala (10 eura), no uz ograničenja u poslovanju.

Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva ističe da digitalna platforma START omogućuje online osnivanje j.d.o.o.-a ili d.o.o.-a u roku od nekoliko dana, što značajno smanjuje administrativni teret.

4. Financiranje – prvi izazov

Bez obzira na kvalitetu ideje, financije su često najveća prepreka. Mladi poduzetnici u Hrvatskoj najčešće se oslanjaju na osobnu štednju i pomoć obitelji, dok samo manji dio koristi kredite ili privlači investitore.

EU i nacionalni programi nude rješenja – primjerice, HAMAG-BICRO nudi mikrokredite i jamstvene programe, dok je kroz EU fondove dostupno sve više bespovratnih sredstava za startupove. Primjeri iz Estonije pokazuju da sustavna potpora kroz mikrofinanciranje i inkubatore značajno povećava šanse mladih poduzetnika za uspjeh.

5. Registracija i porezne obveze

Kada se odabere pravni oblik i osiguraju financije, slijedi formalna registracija. U Hrvatskoj je moguće poduzeće osnovati putem sudskog registra ili online preko sustava e-Građani. Nakon toga potrebno je otvoriti poslovni račun i prijaviti se Poreznoj upravi.

Važno je razumjeti i porezne obveze: paušalni obrt može biti isplativ za početnike, dok d.o.o. ulazi u sustav poreza na dobit. Neinformiranost o poreznim pravilima često uzrokuje probleme, pa stručnjaci savjetuju konzultacije s računovođom već u startu.

6. Umrežavanje i podrška

Mladi koji ulaze u poduzetništvo ne bi trebali zanemariti važnost mentorstva i mreža podrške. Prema istraživanju OECD-a, startupi koji rade u inkubatorima imaju 50 % veću vjerojatnost da će preživjeti prve tri godine.

U Hrvatskoj sve više gradova razvija poduzetničke inkubatore i coworking prostore – od Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) do osječkog BIOS-a i riječkog Step Ri centra. Ti prostori ne nude samo infrastrukturu, nego i edukacije, mentorstvo i poveznicu s investitorima.

7. Prvi klijenti i razvoj brenda

Osnivanje poduzeća nije završetak, nego tek početak. Najvažniji zadatak je pronaći prve klijente. Digitalni marketing, društvene mreže i preporuke često su ključni kanali za mlade poduzetnike.

Primjeri uspješnih hrvatskih startupova pokazuju da upravo autentičan brend i jasna komunikacija vrijednosti privlače rane korisnike. Mladi osnivači koji ulažu u izgradnju zajednice oko svog proizvoda ili usluge stvaraju temelje za dugoročni rast.

Prvi koraci u osnivanju poduzeća možda izgledaju komplicirano, ali jasna struktura i dostupne potpore čine ih ostvarivima. Od ideje i validacije, preko poslovnog plana i pravnog oblika, do registracije i prvih klijenata – svaki korak zahtijeva posvećenost i znanje.

Mladi koji se odluče krenuti tim putem ne samo da stvaraju vlastitu karijeru, nego i doprinose stvaranju inovativnog i otpornog gospodarstva. A to je, u konačnici, temelj održive budućnosti.

Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić

 

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu.