Kako razviti poduzetnički način razmišljanja?

U vremenu ubrzanih promjena, globalne konkurencije i digitalne transformacije, mladi se suočavaju s izazovima koji zahtijevaju fleksibilnost, inovativnost i hrabrost. Upravo je poduzetnički način razmišljanja jedan od ključnih alata za snalaženje u takvom okruženju. No, što to zapravo znači i kako ga razviti?

Prema Europskoj komisiji, poduzetnički način razmišljanja ne odnosi se samo na pokretanje vlastitog posla, već i na sposobnost prepoznavanja prilika, kreativnog rješavanja problema i donošenja promišljenih odluka u neizvjesnim okolnostima. OECD pak naglašava da mladi s razvijenim poduzetničkim vještinama brže pronalaze zaposlenje, imaju veću otpornost na tržišne promjene te pokazuju veću sklonost cjeloživotnom učenju. Dakle, riječ je o kompetenciji koja nadilazi poslovni svijet i postaje važna u gotovo svim aspektima života.

Učenje iz uspješnih primjera

Primjeri mladih poduzetnika pokazuju da ključnu ulogu ima kombinacija znanja i mentalnog stava. Startupi iz regije – poput estonskog Bolta ili hrvatske platforme Rimac Energy – nastali su iz ideje, ali opstali zahvaljujući upornosti i sposobnosti prilagodbe osnivača. Analize pokazuje da većina mladih poduzetnika prolazi kroz razdoblja nesigurnosti i pogrešaka, ali upravo to iskustvo oblikuje njihovu otpornost i dugoročni uspjeh.

Kod mladih u Hrvatskoj i susjednim zemljama, prepreke se često svode na strah od neuspjeha i nedostatak resursa. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore iz 2023. pokazuje da čak 62 % mladih razmišlja o pokretanju posla, ali samo 12 % njih doista poduzima prve korake. Ova razlika proizlazi iz manjka podrške, mentorstva i praktičnih znanja, ali i zbog percepcije da neuspjeh znači kraj, a ne priliku za učenje.

Ključne komponente poduzetničkog mindseta

Razvoj poduzetničkog načina razmišljanja temelji se na nekoliko komponenata:

1. Samopouzdanje i inicijativa – mladi moraju vjerovati da njihove ideje imaju vrijednost. To ne znači nerealni optimizam, već spremnost da se ideja testira i razvija kroz povratne informacije.
2. Kreativnost i inovativnost – OECD u svom izvještaju Entrepreneurship360 ističe važnost integriranja kreativnog razmišljanja u obrazovne sustave. Mladi koji uče tražiti nova rješenja razvijaju fleksibilnost potrebnu u suvremenom gospodarstvu.
3. Otpornost na neuspjeh – neuspjeh se mora percipirati kao faza učenja. Upravo je ta psihološka promjena ključna: poduzetnici u Silicijskoj dolini često ponavljaju da je „brzo pogriješiti“ najbolji put do održive inovacije.
4. Umrežavanje i suradnja – stvaranje kontakata s mentorima, investitorima i vršnjacima omogućava razmjenu ideja i resursa. Mreže podrške dokazano povećavaju stopu uspješnosti mladih poduzetnika.
5. Financijska pismenost – razumijevanje osnovnih financijskih koncepata ključno je za pretvaranje ideje u održiv poslovni model.

Uloga obrazovanja i društva

U Hrvatskoj i širem europskom kontekstu, obrazovni sustav tek djelomično prati trend razvoja poduzetničkih kompetencija. Prema izvještaju Eurostata, manje od 30 % škola u jugoistočnoj Europi u kurikulumu nudi strukturirane programe poduzetničkog obrazovanja. Istodobno, istraživanje provedeno među studentima u sklopu Erasmus+ programa pokazuje da studenti koji su prošli specijalizirane poduzetničke kolegije imaju dvostruko veću vjerojatnost da će pokušati pokrenuti vlastiti posao u idućih pet godina.

Institucije i društvo imaju važnu ulogu u promicanju poduzetničkog razmišljanja. Programi potpore mladima – od inkubatora i startup akceleratora do subvencija i crowdfunding platformi – stvaraju sigurno okruženje u kojem se ideje mogu testirati uz smanjeni rizik. Primjer su nacionalni startup inkubatori u Poljskoj, gdje su mladi kroz mentorstvo i pristup mikrofinanciranju značajno povećali broj održivih poslovnih inicijativa. Takvi modeli pokazali su se uspješnima i mogu poslužiti kao inspiracija Hrvatskoj.

Mentalni sklop budućnosti

Za mlade koji tek ulaze u svijet rada, razvoj poduzetničkog načina razmišljanja znači i preuzimanje odgovornosti za vlastitu budućnost. Umjesto da čekaju sigurno zaposlenje, mnogi shvaćaju da će njihova karijera biti sastavljena od različitih projekata, freelancing angažmana i možda vlastitih startupova. Upravo zato je poduzetnički mindset vještina preživljavanja u 21. stoljeću.

Važno je naglasiti da poduzetništvo nije rezervirano samo za ekonomiste ili one koji „imaju dobru ideju“. Svaka mlada osoba može razviti mentalni sklop poduzetnika – bilo da se radi o umjetniku koji gradi brend, IT stručnjaku koji razvija aplikaciju ili studentici agronomije koja osmišljava održivu proizvodnju hrane.

Razvijanje poduzetničkog načina razmišljanja proces je koji traje, ali koji se može poticati kroz edukaciju, mentorsku podršku i stvaranje pozitivnog društvenog okruženja. Dokazano je da mladi koji uče prepoznavati prilike, razmišljati kreativno i prihvaćati rizik ne samo da ostvaruju vlastite poslovne uspjehe, već i pridonose jačanju lokalne zajednice i gospodarstva.

Ako želimo društvo koje se uspješno prilagođava izazovima budućnosti, ulaganje u razvoj poduzetničkog mindseta mladih nije opcija – već nužnost.

Jasmina Jovev/Koraljka Djetelić

 

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu.