Ritam menopauze

Možda ste primijetile da vam se ponekad čini kako ste dementne, da nam je teže zapamtiti gdje su nam ključevi, ali da se teže možemo koncentrirati. No, ima rješenje i za ovaj problem.

Tjelesna aktivnost nije samo za liniju ili srce. To je jedna od najsnažnijih, znanstveno dokazanih, metoda za očuvanje mentalnog zdravlja, a osobito je važna upravo u razdoblju menopauze.

Istraživanja pokazuju da žene koje redovito vježbaju u srednjoj i starijoj dobi imaju bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i mentalne fleksibilnosti.

Naime, kad vježbamo naše tijelo proizvodi više jedne posebne molekule koje neuroznanstvenici često nazivaju “gnojivom za mozak” jer potiče rast novih živčanih stanica i jača veze između postojećih neurona.

Studija objavljena u prestižnom časopisu Frontiers in Aging Neuroscience 2025. godine potvrdila je da aerobne aktivnosti – poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla – potiču povećanje razine upravo tih molekula i drugih proteina koji su odgovorni za plastičnost mozga. To znači da naš mozak zadržava sposobnost učenja i prilagodbe čak i kako godine prolaze.

Ali tu priča ne staje. Istraživanje objavljeno u časopisu Trends in Neurosciences 2024. godine otkrilo je da redovito kretanje usporava atrofiju sive tvari, potiče regeneraciju neurona i poboljšava opskrbu mozga kisikom. Siva tvar je dio mozga gdje se odvija većina tzv. razmišljanja, odnosno pamćenje, donošenje odluka ili emocionalna regulacija.

Postoji jedan dio mozga koji posebno voli vježbanje, a to je hipokampus. To je područje ključno za pamćenje i prostornu orijentaciju.

Znanstvenici su otkrili i da aerobne aktivnosti mogu povećati volumen hipokampusa kod starijih odraslih osoba, a taj povećani volumen povezan je i s boljim rezultatima na testovima verbalnog i radnog pamćenja. Dakle, žene koje redovito vježbaju doslovno zadržavaju oštriji um i bolju sposobnost koncentracije.

Dobra vijest je da nam ne treba puno da počnemo vidjeti rezultate. Svjetska zdravstvena organizacija jasno ističe da je svaka aktivnost bolja je od nikakve jer čak i umjereno hodanje ima mjerljive koristi za mozak i mentalno zdravlje.

Ako tek počinjete, stručnjaci preporučuju da započnete s 10 do 15 minuta vježbi dnevno, te da ih postupno povećavamo. Idealno bi bilo dosegnuti 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, odnosno oko 30 minuta, 5 dana u tjednu. Istraživanja pokazuju da već i umjerena aktivnost, poput brzog hodanja pet dana u tjednu, značajno poboljšava rezultate na testovima pažnje i brzine obrade informacija.

Iskusnije vježbačice mogu kombinirati umjereni i intenzivni trening te dodati vježbe snage nekoliko puta tjedno za dodatne koristi.

Znanstvena zajednica preporučuje aerobne aktivnosti, hodanje, bicikliranje, plivanje ili ples jer upravo ove aktivnosti izazivaju pozitivne promjene u moždanoj cirkulaciji. Kad se krećemo naš mozak prima više kisika i hranjivih tvari, što dodatno podržava njegovu funkcionalnost.

Vježbanje utječe i na kemijske procese u našem tijelu na način koji štiti mozak. Tjelesna aktivnost dokazano smanjuje razinu upalnih markera i oksidativnog stresa, dakle smanjuje štetni utjecaj kronične upale na mozak. To je posebno važno jer su upalni procesi povezani s ubrzanim starenjem i kognitivnim padom.

Fizička aktivnost također smanjuje rizik od depresije i anksioznosti, koji su češći u perimenopauzi i postmenopauzi. A kad se bolje osjećamo emocionalno i um nam je jasniji.

Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu

 

Skip to content