Poteškoće s pamćenjem, nedostatak mentalne jasnoće, loša koncentracija ili nemogućnost fokusiranja samo su neki od simptoma tzv. brain foga, odnosno moždane magle.
Liječnici za smanjenje ovih simptoma savjetuju spavanje od 8 do 9 sati tijekom noći, izbjegavanje prekomjernog konzumiranja alkohola ili kofeina, redovito vježbanje i kretanje, poevaćanje unosa proteina, voća i povrća, ali i jačanje misaonih spsobnosti, odnosno kognitivnu stimulaciju.
Kognitivna stimulacija definira se kao skup aktivnosti usmjerenih na poboljšanje općenitih mentalnih sposobnosti, uključujući pamćenje, pažnju, jezik i mišljenje.
Znanstvena istraživanja pokazuju da redovita mentalna aktivnost jača neuroplastičnost mozga, sposobnost stvaranja i reorganizacije moždanih veza. Time se povećava kognitivna rezerva, koja je ključna u otpornosti prema neurodegenerativnim procesima.
Naime, kognitivna rezerva predstavlja sposobnost mozga da održi normalne mentalne funkcije unatoč oštećenjima ili procesima starenja koji bi inače mogli uzrokovati kognitivni pad. Ovaj koncept sugerira da, iako s godinama dolazi do smanjenja volumena mozga ili eventualnih oštećenja koja mogu biti uzrokovana neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti, mozak može prikupiti rezervne kapacitete koji mu omogućuju kompenzaciju tih gubitaka. To omogućava nekim ljudima da zadrže bistrinu uma i funkcionalnost znatno dulje nego što bi se to očekivalo na osnovi strukturalnih promjena same moždane moždane mase.
Dobra je vijest da se kognitivna rezerva gradi tijekom cijelog života kroz razne aktivnosti koje potiču mozak. Obrazovanje, mentalno stimulativne aktivnosti, društvena angažiranost, te čak i posao koji zahtijeva intelektualni napor pridonose izgradnji ove rezerve. Klinička istraživanja pokazuju da ljudi s višom kognitivnom rezervom imaju veću otpornost na neurodegeneraciju i demenciju, te pokazuju sporiji tempo pada mentalnih sposobnosti ako do nje dođe.
Mnogo je načina na koji možemo odrađivati mentalnu stimulaciju, i time stvarati kognitivne rezerve, a jedan od načina je učenje novih vještina poput učenja novog jezika, sviranja nekog instrumenta, usvajanje novih hobija poput slikanja ili fotografiranja kojima se aktiviraju različiti dijelovi mozga.
Čitanje zahtjevnih tekstova, pisanje, rješavanje križaljki, sudokua ili igranje šaha neke su od mentalno izazovnih aktivnosti koji pomažu u održavanju i izgradnji moždanih funkcija, kao što se mentalno možemo stimulirati tako što aktivno sudjelujemo u društvenom životu, održavamo prijateljstava ili volontiramo jer tako potičemo moždanu aktivnost te se stvaraju nove sinapse koje jačaju neurološke mreže.
Dakle, za optimalan razvoj kognitivne rezerve posebno je važno da aktivnosti budu nove, odnosno da usvajamo nova znanja, izazovne jer je važno da aktivnosti zahtjevaju koncentraciju i intelektualni napor, progresivne jer s njihovom progresivnošću i mi ulažemo dodatan napor, ali uz sve to važno je i nam budu ugodne kako bi bili motivirani da nastavimo s njima i tako provodimo vrijeme.
Istražujući kognitivnu stimulaciju pronašli smo i pojam “super-ageri” koji se odnosi se na osobe koje su starije od 80 godina, a ipak imaju kognitivne sposobnosti usporedive s ljudima u srednjim godinama. Studije su pokazale da ovi super-ageri imaju sporije smanjenje volumena mozga i veću otpornost na demenciju. Njihove zajedničke navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, cjeloživotno učenje, održavanje snažnih socijalnih veza te umjerenu konzumaciju alkohola i aktivnosti koje kontinuirano stimuliraju mozak
Stoga, uz mentalne aktivnosti važno je voditi zdrav način života, uravnoteženo se hraniti, redovno vježbati, kontrolirati krvni tlak i šećer u krvi jer sve ovo u sinergiji može pružiti zaštitu od demencije, te poboljšati kvalitetu života.
Koraljka Djetelić/Jasmina Jovev
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2025. godinu
